Međunarodni kongres doktora stomatologije, njegovo šesto izdanje koje je nedavno u Foči okupilo veliki broj stručnjaka iz zemalja regiona, pokazao je da ex Yu prostor po stomatološkom znanju nimalo ne zaostaje za razvijenijim djelovima svijeta. Sličan stav iznijela je i prof.dr.sc. Silvana Jukić Krmek odvojivši malo vremena za razgovor sa portalom Stomatologija.me.
Harizmatična stomatološkinja radi na Stomatološkom fakultetu u Zagrebu, gdje predaje na Zavodu za endodonciju i restorativnu stomatologiju, a u sklopu kongresa u Foči održala je zanimljivo predavanje na temu “Endodontsko liječenje anatomski zahtijevnih zuba”.
“Izuzetna mi je čast i zadovoljstvo što sam dio ovog velikog skupa na kojem se promoviše znanje i nauka, te gdje se kolegama iz opšte prakse pružaju ne samo najnovije informacije i spoznaje uglednih predavača, već i njihove konkretne preporuke za svakodnevni rad.”, kazala je ona.
Ono što niko ne spašava, spašava endodont
Čak i kratak susret sa Jukić Krmek jasno pokazuje da profesorica zrači ljubavlju prema stomatologiji, posebno grani kojoj je posvećena – endodonciji. I ona upravo to i ističe, te da je prenošenje i dijeljenje znanja ispunjava.
“U mom predavanju sam htjela da pokažem kako komplikovane slučajeve iz svakodnevne prakse jednog opšteg stomatologa i specijaliste endodoncije učiniti jednostavnim. Određene situacije sa kojima se srijećemo su jako zahtijevne i stresne za nas stomatologe, ali ako imamo tehniku i znanje kako sa njima da upravljamo, onda možemo biti sigurni da ćemo pacijentima pružiti najbolju njegu i doprinijeti očuvanju zdravlja usne šupljine uopšte. Endodoncija kao polje koji se bavi liječenjem korijenskih kanala, kojem je najbitnije da očuva zub u ustima, u toj priči igra veliku ulogu i od ogromnog je značaja kao temelj stomatološke struke”, objašnjava ekspertkinja.
Ona kaže da je endodoncija posljednja brana između pacijenta i kliješta i da ono što niko drugi ne spašava, spašava jedan endodont.
Na pitanje da li kad je u pitanju endodoncija postoje bitne razlike u načinu liječenja zuba u odnosu na broj korijena ili je praksa uvijek ista, Jukić Krmek kaže da se tu često kriju iznenađenja.
“Nekad to izgleda kao jedan kanal, dva, tri… Ali nekad nije jednostavno ni pronaći sve kanale. Tako da su višekorijenski zubi zahtijevniji – zbog pronalaska svih kanala i zbog obrade svakog od tih kanala. Zato moramo zaključiti da je svaki zub slučaj za sebe, a ponekad se dešava da nas najviše iznenade neki zubi za koje se čini na prvu loptu da su najjednostavniji”, pojasnila je ona.
Liječenje zuba nije biznis
Hrvatska je za razliku od bivših jugoslovenskih republika na istoku članica Evropske unije već deset godina, ali profesorica kaže da kad je u pitanju stomatologija to ne čini neku značajnu razliku. Objašnjava i zašto.
“Smatram da u današnje doba digitalizacije i interneta više nema razlike, da možete biti u bilo kojem dijelu svijeta i jednako dobro se baviti stomatologijom. Ja to uvijek govorim: dobrih stomatologa i loših stomatologa ima svuda. Materijali su svuda isti, jer dolaze iz jednog izvora, a znanja su nam danas svima lako dostupna i samo je do stomatologa koliko želi da uloži u svoje znanje i koliko cijeni svoje pacijente kako bi im pružio najbolju uslugu”, kaže Jukić Krmek.
Zagrebačka profesorica kaže da ne vidi nikakvu razliku između radova kolega iz regiona i onih iz Zapadne Evrope i Amerike. Dodaje i da je Međunarodni kongres doktora stomatologije u Foči jedan od pokazatelja.
“To je moje iskreno mišljenje, bez podilaženja bilo kome. Imamo vrhunske stomatologe, među kojima su i oni koji su se predstavili u Foči, i možemo biti ponosni na njih. Sigurna sam da smo na dobrom putu i da naši pacijenti nemaju razloga da odlaze bilo gdje drugo. Moje uvjerenje je da je najbolje da se pacijenti liječe tamo gdje jesu. Jer liječenje zuba nije biznis, to je medicina, to je nauka… Mora postojati određeni odnos između pacijenta i stomatologa, tu mora postojati povjerenje, mora se uložiti određeno vrijeme. I pacijent i stomatolog bi trebalo da su na istom mjestu, tako da se bez problema mogu raditi redovne kontrole i popravke. Svaki stomatolog mora pratiti svog pacijenta i rad koji je napravio”, naglašava ona.
Stomatološka struka na cijeni u Hrvatskoj
Zbog svega navedenog Jukić Krmek kaže da nije veliki pobornik dentalnog turizma, ali kaže da je Hrvatska jaka na tom polju. Njena zemlja nema razloga za brigu ni kad je budućnost stomatologije u pitanju, jer je ova struka i dalje na cijeni tamo i ne izgleda kao da će se išta po tom pitanju skorije promijeniti.
“Na stomatološkom fakultetu u Zagrebu imamo jako veliki broj zainteresovanih studenata i obično se prijavi tri do četiri puta više nego što možemo da ih primimo. Tako da slobodno možemo reći da je veliki interes za stomatologiju u našoj zemlji. To je lijepa struka, koja vam omogućava interakciju sa ljudima, koja vam daje osjećaj da im pomažete i da ste blagotvorni za zajednicu, koja pruža osjećaj ljepote i zadovoljstva. Zato mislim da će još dugo, dugo biti puno zainteresovanih za studije stomatologije svuda, pa i u Zagrebu”, zaključuje ona uz osmijeh.
