Neprekidni brzi rast količine dostupnih podataka i njihova primjena u različitim oblastima ljudskog djelovanja, doveli su do potrebe za razvojem naprednijih tehnika za integraciju i upravljanje podacima.
Razvijaju se informacioni alati koji uključuju rječnike, taksonomije, tezauruse i ontologije. Posljednjih decenija u evropskoj lingvistici razvijali su se terminosistemi (kovanica nastala od latinske riječi terminus: završetak, koja se upotrebljava kao naučni odnosno, stručni pojam i riječi sistem: skup objekata ili elemenata povezanih relacijama na taj način da formiraju cjelinu).
Ideja razvoja terminosistema je preciziranje i olakšavanje komunikacije naučnika, stručnjaka i studenata. Terminosistemi su razvijani u različitim oblastima nauke, struke, umjetnosti itd. , usljed čega je došlo i do razvoja samostalne discipline nazvane terminologija.
Dakle, terminologija kao samostalna naučna disciplina, predstavlja terminosisteme jednog ili više različitih jezika, specijalizovanih za određenu oblast, struku, nauku. Sam termin pripada sistemu jezika, u leksikološkom smislu, i sistemu specijalnih pojmova.
Sistemu jezika jer kao i sve druge riječi predstavlja leksičku jedinicu, a sistemu specijalnih pojmova različitih nauka, struka, umjetnosti zato što predstavlja njihov jezički izraz. Glosar ili pojmovnik predstavlja listu (spisak) pojmova u kome je lako i brzo pronaći referentnu tačku na kojoj se nalazi pojam iz određene oblasti sa objašnjenjima.
Dvojezični pojmovnik je lista pojmova jednog jezika objašnjena pojmovima ili sinonimima drugog jezika. Višejezični pojmovnik je lista pojmova jednog jezika objašnjena pojmovima ili sinonimima više različitih jezika.
Kao takvi pojmovnici u značajnoj mjeri olakšavaju komunikaciju i razumijevanje između ljudi koji se bave određenom djelatnošću.
Iako se u pisanom (štampanom) obliku mogu naći mnogobrojni pojmovnici iz oblasti stomatologije na srpskom jeziku, u trenutku pisanja ovoga rada nije moguće naći pojmovnik u mašinski (računarski) čitljivom formatu. Neki od ovih pojmovnika mogu se pronaći i u digitalnom formatu (uglavnom digitalizovani u PDF formatu), i kao takvi su korišćeni pri izradi ovog rada.
Cilj rada
Cilj ovog rada jeste da se u mašinski (računarski) čitljivom obliku predstavi pojmovnik anatomije zuba, koji bi mogao poslužiti kao osnova za izradu baze podataka, a na dalje može biti iskorišćen za razvoj drugih aplikacija iz oblasti jezičkih tehnologija koje se mogu primenjivati u stomatologiji (namijenjenih automatskoj obradi teksta). Izrađujući pojmovnik na srpskom jeziku, cilj je i da se doprinese očuvanju istog u savremenom digitalnom okruženju.
Terminološki izvori
Rječnici koji se informatički obrađuju mogu biti konstruisani na različite načine, takođe mogu imati različitu funkciju. Organizovani rječnici, ili kako se još nazivaju kontrolisani rječnici, predstavljaju skup pažljivo odabranih riječi ili fraza, koje autor bira i koji se koriste za određenu namjenu.
Označavanjem informacije ovakvi rječnici pomažu u lakšem pretraživanju baza podataka i dokumenata. Gledano u odnosu na sistematiku, sadržaj i organizaciju rječnici se dijele na: indekse, pojmovnike, taksonomije, tezauruse i ontologije.
Granice između ovih vrsta rječnika nisu apsolutno jasne već se može reći da zalaze jedni u druge i svakim narednim se nadograđuju. Indeksi predstavljaju najprostiji vid rječnika gdje se najčešće alfabetskim redosljedom navode pojmovi iz određene oblasti.
Proširenje indeksa predstavlja pojmovnik. Pojmovnik, koji je i predmet ovoga rada, sadrži osim liste pojmova i njihovu definiciju.
Anatomija zuba
Kako će u ovom radu biti predstavljen pojmovnik iz oblasti anatomije zuba, stavljamo naglasak na važnost postojanja istog, jer će doprinijeti lakšoj komunikaciji stručnjaka iz ove oblasti i učenju.
Grana biolgoije čiji je cilj izučavanje strukture i organizacije živih organizama naziva se anatomija. Osnovna podjela anatomije jeste na zootomiju koja izučava životnije i fitonomiju koja izučava biljke.
Komparativna anatomija, histologija i humana anatomija predstavljaju glavne podgrupe. Humana anatomija posmatrano sa medicinskog aspekta bavi se proučavanjem egzaktne forme, oblika, pozicije, veličine i odnosa različitih dijelova ljudskog tijela.
Naziva se još i deskriptivna itopografska humana anatomija. Dentalna anatomija predstavlja dio humane anatomije. Dentalna anatomija bavi se izučavanjem strukture ljudskih zuba, kako klasifikacijom samih zuba tako i njihovim razvojem i izgledom.
Danas slobodno možemo reći da, kao nauka koja se bavi imenovanjem zuba i struktura od kojih su sami zubi izgrađeni, dentalna anatomija pripada i taksonomskim naukama.
Na osnovu poznavanja oblika i strukture zuba, odnosno upoznavanjem sa morfološkim karakteristikama humane denticije, otvaraju se vrata ka daljem učenju njihove funkcije kao i terapijskih postupaka u okviru kliničke stomatologije.
Primarnu denticiju odnosno tzv. mliječnu denticiju čini 20 zuba, dok sekundarnu odnosno tzv. stalnu denticiju čini 32 zuba (međutim treba napomenuti da postoje mnogobrojne varijacije u broju zuba).
Kada govorimo o primarnoj denticiji treba navesti da je prirodan broj zuba 10 u gornjoj i 10 u donjoj vilici. U stalnoj denticiji prirodan broj zuba iznosi 16 u gornjoj i 16 u donjoj vilici.
Samo učenje ovih osnova predstavlja prvi i neizbežan korak u daljem razvoju znanja iz oblasti funkcionisanja stomatognatnog sistema, razvoju oboljenja zuba, i mogućim terapijskim postupcima.
Pojmovnik
Pojmovnici predstavljaju spiskove termina, najčešće poređanih po alfabetskom redosljedu, sa njihovim definicijama koje mogu biti na jednom, dva ili više jezika.
Pojmovnik omogućava i brzu pretragu (pronalaženje) termina i pripadajućih definicija i objašnjenja. U ovom radu predstavljamo dvojezični pojmovnik anatomije zuba, gdje su termini dati na latinskom, jeziku koji je standard u izučavanju medicinskih nauka, sa definicijama i objašnjenjima datim na srpskom i engleskom jeziku.
Razvoj informaciono-komunikacionih tehnologija donio je novine u sve oblasti nauke, pa tako i u medicinu i stomatologiju. Pogotovo razvoj elektronskih komunikacija oličenih u WorldWideWeb-u i internetu donosi nove mogućnosti u učenju i razmjeni znanja u akademskoj zajednici.
Stvaranje jedne od prvih elektronskih leksikogafskih baza podataka započelo je 1985. godine na američkom univerzitetu Princeton pod vođstvom profesora psihologije George Armitage Miller-a.
Ova baza podataka nazvana Wordnet (skraćeno PWN – Princeton Wordnet) je stvarana sa idejom da preslika način na koji um pamti i koristi jezik.
Na početku, sadržala je samo pojmove iz engleskog jezika dok sada sadrži približno 155.000 reči organizovanih u synset-e (setove sinonima koji su objašnjeni jednom riječju sa primjerima) i obuhvata oko 200 jezika.
Ova baza podataka sadrži samo određene vrste riječi, a to su: imenice, glagoli, pridjevi i prilozi. Uporedo sa kreiranjem ove vrste baze podataka razvijali su se i alati za pretragu leksikografskih baza podataka.
Na početku se preuzimala baza podataka sa servera univerziteta Princeton, dok su sada razvijeni browser-i (pretraživači) koji omogućavaju direktan internet pristup bazi podazaka.
Po ugleduna PWN tokom godina su stvarane i dalje se razvijaju različite baze podataka i alati za njihovu pretragu. Neki od poznatijih višejezičkih projekata su EuroWordNet (holandski, italijanski, španski, francuski, njemački, češki i estonski) i BalkNet (bugarski, grčki, rumunski, srpski i turski).
Metodologija izrade
Pri izradi ovog rada pošlo se od standardnih latinskih pojmova koji se koriste u dentalnoj anatomiji i zatim smo proširili pojmovnik sa terminima koji su se javljali tokom vremena u razvoju stomatologije.
Najveći dio novih termina je preuzet iz engleskog jezika koji je u međuvremenu postao jezik koji se najviše proširio u međunarodnoj upotrebi.
Na primjer: anatomy crown ili na srpskom anatomska kruna zuba predstavlja deo zuba koji je prekriven gleđu i tako predstavlja stabilnu strukturu, engl. part of tooth covered with enamel and may not be totally visible but will be present the entire life of tooth.
Iako je ovaj rječnik poređan po abecednom redu radi lakšeg razumijevanja samih pojmova, kao i načina na koji smo odabrali podatke koji su sadržani u njemu, primjeri neće isključivo pratiti taj red.
Kako smo prethodno spomenuli anatomsku krunu zuba logično slijedi objašnjenje pojma clinical crown ili na srpskom klinička kruna zuba.
Klinička kruna dakle predstavlja površinu zuba koja je pri inspekciji vidljiva u usnoj duplji , engl. surface visible in the oral cavity. Kao takva ona može, a i ne mora odgovarati anatomskoj kruni zuba.
Dakle, kao što smo već napomenuli anatomska kruna predstavlja stabilnu strukturu dok sama klinička kruna jeste varijabilna odnosno zavisi od pripoja okolne gingive.
Antagonist – zub koji se nalazi suprotno, okludira ili stupa u kontakt sa zubom iz suprotnog luka, enlg.tooth that counteracts, occludes, or contacts with another tooth in the opposing arch.
Ovo je i primjer termina koji u dentalnom smislu ima specifičnije značenje u odnosu na izvorni jezik (engleski) – protivnik, suparnik. Prednji zubi ili na engleskom anterior teeth što potiče od latinskog naziva dentes anteriores, predstavljaju zube koji se nalaze u prednjem dijelu usta od očnjaka jedne strane do očnjaka druge strane (u oba dentalna luka), engl. front area of the mouth, from canine (cuspid) to canine (cuspid), uključujući klasu sjekutića i očnjaka.
Prethodnom rečenicom nameću se pojmovi „sjekutići i očnjaci“ međutim prije nego što se upustimo u njihovo objašnjavanje trebamo opisati pojam bočnih zuba. Bočni zubi lat. dentes posteriores, odakle potiče engleski pojam posterior teeth, predstavljaju zube u oba dentalna luka koji se nalaze u zadnjem dijelu usta i uključuju ne uključujući sjekutiće i očnjake, engl.area back from the corners of the mouth, not including the canine (cuspid) or incisor teeth.
Sjekutići, očnjaci, pretkutnjaci i kutnjaci nazivi zuba koji se vrlo često spominju čak i u svakodnevnim razgovorima. Na latinskom dentes incizivi, na engleskom incisors i na srpskom sjekutići, predstavljaju jednokorijene zube sa oštrom ivicom za sječenje, engl. single-rooted anterior teeth with a sharp cutting edge.
U gornjoj i donjoj vilici normalno se nalaze po četiri sjekutića. Za sjekutićima slijede očnjaci lat. dentes canini ili na engleskom cuspidis. Očnjaci su jednokorijeni zubi koji se nalaze u uglovima usta i imaju ulogu u kidanju hrane, engl.single-rooted anterior teeth at the corner of the mouth; they are also called the canines.
Pojam dentes premolares odakle je i potekao pojam na engleskom premolaris, a na srpski ga prevodimo kao pretkutnjak ukazuju na četvrti i peti zub u zubnom nizu gledano u odnosu na sagitalnu medijalnu liniju, engl.are the fourth and fifth teeth posterior from the center of the mouth. Kutnjaci lat. dentes molares i englski molaris su posljednji zubi u vilici iza pretkutnjaka, engl.the most posterior teeth, excluding the premolars.
Govoreći o poziciji zuba u zubnom nizu došli smo do pojma sagitalna medijalna linija. Ona predstavlja zamišljenu vetikalnu liniju koja dijeli zubni niz na lijevu i desnu stranu i na latinskom je poznata kao linea mediana, a na engleskom kao midline, engl.imaginary vertical line bisecting the head at the middle; determines the right and left sides.
Pri opisivanju zuba kao neophodan činilac u učenju, dijagnostici i terapiji javlja se potreba za opisivanjem strana zuba. Razlikujemo labijalnu ili bukalnu stranu zatim palatinalnu, mezijajalnu i distalnu stranu. Labijalna povšina, površina prednjih zuba okrenuta prema usni, engl.anterior tooth surface toward the lips, koja potiče od latinskog naziva facies labialis.
U ovom radu odlučili smo se za tabelarni prikaz pojmovnika kako bi bio čitljiv za bilo koji računarski program odnosno mašinski čitljiv. Za tabelarni prikaz iskoristili smo Microsoft Excel, alat koji je koristi širom svijeta u svakodnevnom radu na personalnim računarima.
On se primjenjuje, najčešće, za tabelarno prikazivanje numeričkih podataka i njihovu matematičku obradu, ali omogućava i tekstualne podatke i njihovu laku pretragu. Ovaj rad predstavlja tabelu koja je sadrži pojmove dentalne anatomije.
Prva kolona (kolona ’A’) sadrži pojam na engleskom jeziku, druga kolona (kolona ’B’) sadrži objašnjenje pojma na engleskom jeziku, treća kolona (kolona ’C’) sadrži termin na latinskom (ako postoji). Četvrta kolona (kolona ’D’) sadrži termin na srpskom jeziku, a peta kolona (kolona ’E’) sadrži objašnjenje pojma na srpskom jeziku. Na primjer:
Tabelarni prikaz rezultata
U tabeli su prikazani rezultati rada. Tabela sadrži pedeset sedam pojmova na engleskom i srpskom jeziku kao i njihovo objašnjenje. Na latinskom je dato dvadeset pojmova. Pojmovi u tabeli poređani su po abecednom redu.
Zaključak
Pravilno i potpuno razumijevanje termina koji se koriste u svakodnevnom radu u svim oblastima nauke je od esencijalnog značaja u sadašnjem vremenu razmjene znanja naučnika i stručnjaka iz različitih zemalja koji u svom profesionalnom radu koriste različite jezike.
Posebno naglašavamo potrebu standardizacije termina iz oblasti medicine i stomatologije kao oblasti koji pokrivaju najosjetljiviji dio potreba čovječanstva, čemu se nadamo da je doprinjeo i ovaj rad.
Ovaj rad obuhvata termine iz oblasti anatomije zuba i njihova objašnjenja na srpskom i engleskom jeziku obrađenih u digitalnoj formi, tako da može predstavljati osnovu za izradu baze podataka koja se može upotrebiti za izradu alata koji će se koristiti u istraživačke i edukativne svrhe. Kao takav može predstavljati i početak daljeg razvoja leksikografskih digitalnih sistema iz oblasti stomatologije na srpskom jeziku.
Sažetak
Istražujući terminološke sisteme upoznajemo se sa postojanjem različitih rječnika kao što su indeksi, pojmovnici, taksonomije, tezaurusi i odontologije.
Posmatrajući ih respektivno ovi rječnici se nadograđuju i omogućavaju široki spektar pretraga termina kao i njihovih objašnjenja i međusobnih veza iz određene oblasti. Glosari, u ovom slučaju dvojezični, koji sadrži pojmove i njihova objašnjenja na engleskom i srpskom sadrži i pojmove na latinskom.
Njegovim daljim razvojem u digitalnom obliku značajno bi se olakšalo pretraživanje termina iz oblasti dentalne anatomije i omogućilo bi se lakše pronalaženje međusobne povezanosti.
Kako je cjelokupna medicina bazirana na anatomiji tijela, ističemo važnost pojmovnika anatomije, predstavljajući kroz ovaj rad njen mali, ali istovremeno veoma značajan dio, a to je pojmovnik dentalne anatomije.
Pretenzija ovog rada je da dajući objašnjenja pojmova iz oblasti dentalne anatomije u digitalnom obliku, kao i na koji način su našli mjesto u ovom radu, doprinese razvoju digitalnih terminosistema iz ove oblasti.
Rad je napisan u saradnji sa doc. dr Đorđem Stratimirovićem (Katedra za opšteobrazovne predmete Stomatološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu) i dr. Jelenom Jaćimović.
