Veza između oralne higijene i opšteg zdravlja je vrlo snažna

Oralno zdravlje je značajna komponenta opšteg zdravlja, pošto ono utiče na opšte fizičko zdravlje, ali i na govor, samopouzdanje, socijalne odnose, kao i, u najširem smislu, na kvalitet ljudskog života. Faktori rizika za oralna oboljenja najčešće su istovremeno i faktori rizika za hronične nezarazne bolesti.

Postoji značajna povezanost između opšteg zdravlja ljudskog organizma i zdravlja zuba. Usta svakog čoveka puna su bakterija – kako korisnih, tako i onih štetnih. Na temu značaja oralnog zdravlja za opšte zdarvlje, značaja redovnih stomatoloških pregleda…, razgovarali smo sa doktorkom danijelom Vučković iz ordinacije “Omnidental” izt Bara.

Za početak, koliko je zapravo povezana oralna higijena sa opštim zdravljem organizma? Da li je ta veza često potcijenjena?

„Oralna higijena ne predstavlja brigu samo o zubima, to je fundamentalni dio cjelokupnog zdravlja organizma. Kao i druge regije tijela, usna šupljina je puna bakterija, uglavnom

bezopasnih, koje najčešće, uz dobru oralnu higijenu drže naš odbrambeni sistem pod kontrolom. Ukoliko izostane dobra higijena te bakterije mogu dostići nivo koji može dovesti do infekcija kao što su karijes, gingivitis, parodontopatija. S obzirom da su naša usta vrata koja vode u digestivni i respiratorni trakt, bakterije iz usne duplje mogu dovesti do oboljenja u cijelom organizmu. Dakle, veza između oralne higijene i opšteg zdravlja je vrlo snažna i, nažalost, i dalje potcijenjena”, kaže za naš portal dr  Danijela Vučković.

Koje sistemske bolesti se najčešće manifestuju kroz usta i kako stomatolog može prvi uočiti promjene?

“Dijabetes je jedna od bolesti koja ima dosta oralnih manifestacija a neke su često i prvi znaci oboljenja što nas može navesti da preporučimo pacijentu dalje analize u tom smjeru. Govorimo o simptomima kao što su:gingivitis, xerostomia (suva usta), karijes, naročito u predjelu vrata ili korijena zuba, kandidijaza, usporeno zarastanje rana, uvećanje parotidnih žlijezda. Veliki broj autoimunih oboljenja ima brojne oralne manifestacije. Pomenućemo Sjegrenov sindrom, sistemski eritematozni lupus, reumatoidni artritis, lihen planus, Bečetova bolest, Kronova bolest, celijakija, psorijaza. Simptomatologija se kreće od suvoće u ustima, crvenila, gingivita, aftoidnih lezija, erozija, ulceracija do otežanog gutanja i bolova u TMZ. AIDS je jedna od bolesti koja ne samo da ima dosta oralnih manifestacija nego da on često budu najraniji znaci progresije bolesti. To su uglavnom razne bolne sluzokožne lezije: kandidijaza, leukoplakija, Kapoši sarkom, nekrotirajuća parodontalna bolest…Veliki broj kancera je povezan sa oboljenjem desni I potpornog aparata zuba a postoje i studije koje pokazuju da pogoršanje Alchajmerove bolesti dovodi do pogoršanja oralnog zdravlja”

U kojoj mjeri neliječene bolesti zuba i desni mogu uticati na srce, pluća ili diabetes?

“Ako se sjetimo da su usta direktno povezana sa krvotokom i disajnim putevima, omogućavajući na taj način širenje inflamacije i bakterija onda je jasno da neliječena oboljenja zuba a naročito desni i potpornog aparata mogu imati ozbiljne efekte na srce, pluća ili kontrolu dijabetesa. Konkretno, što se tiče srca: povećavaju rizik od srčanog oboljenja, infarkta i cerebrovaskularnog insulta (moždanog udara). Mogu dovesti do endokarditisa. U slučaju pluća mogu dovesti do: aspiracione pneumonije, pogoršanja hronićne opstrukcione bolesti pluća ili astme, povećanog unosa oralnih bakterija. Diabetes ima kompleksnu vezu sa oboljenjem desni a suština je da visok šećer u krvi pogoršava oboljenje desni dok to isto oboljenje desni podiže šećer u krvi i to onda postaje začarani krug. Takođe, neliječeno oboljenje desni povećava rizik od komplikacija dijabetesa.

Na koji način redovni stomatološki pregledi mogu spriječiti ozbiljnije zdravstvene komplikacije?

“Redovni pregledi su krucijalni jer omogućavaju stomatologu ranu detekciju karijesa I gingivitisa(rano zapaljenje desni) prije nego što zahvati i druge strukture potpornog aparata zuba i preraste u parodontopatiju. Rani tretman gingivitisa sprječava širenje inflamacije I bakterija kroz krvotok i posljedičnu vezu sa srčanim oboljenjem, moždanim udarom,

komplikacijama dijabetesa i respiratornim infekcijama”.

Koliko oralno zdravlje utiče na imunitet i opštu sposobnost tijela da se bori protiv infekcije?

“Usta su naša prva linija odbrane. U njima se nalazi pljuvačka sa svojom odbrambenom mašinerijom, zdrava oralna flora i zdrave desni koje su fizička barijera. Kad je higijena dobra I nema aktivnih žarišta, to je mehanizam koji sprječava ulazak mikroorganizama u naš organizam. Međutim, kad postoji neliječena infekcija ili ozbiljnije oboljenje zuba i desni naš imuni sistem postane preopterećen, inflamacija (zapaljenja) se uvećava, bakterije ulaze u krvotok, tijelo ima manje snage da se bori sa infekcijom i dolazi do pogoršanja hronične bolesti. S druge strane, kad je oralno zdravlje dobro, imamo manje inflamacije, jači imuni odgovor, bolju kontrolu infekcije i smanjen rizik od sistemskih oboljenja”

Kako izgleda saradnja stomatologa sa drugim granama medicine?

“Saradnja je multidisciplinarna i ključna za cjelokupno zdravlje pacijenta. Recimo, kod pacijenata koji imaju srčana oboljenja, ugrađene valvule, aritmije, rizik od endokarditisa, provjeravamo da li je potrebna profilaksa antibioticima. Izbjegavamo zahvate koji mogu izazvati krvarenje kod pacijenata na antikoagulantnoj terapiji ili je kardiolog prilagođava, u dogovoru sa nama. Ako imamo pacijenta sa diabetesom, planiramo zahvate kad je glikemija stabilna dok endokrinolog prilagođava terapiju u danima stomatoloških intervencija. Kod onkoloških pacijenata onkolog određuje vrijeme bezbjedno za stomatološke intervencije. Dakle, saradnja je krucijalna I smatram da je vrlo bitno imati pisani trag te saradnje, kako za nas tako i za pacijenta. Uvijek se trudimo da specijalisti dostavimo naš plan terapije u pisanoj formi i na osnovu povratnog izvještaja koji pored osnovnih informacija o oboljenju sadrži preporuke i savjete, planiramo dalje”.

Koliko su važni preventivni pregledi u poređenju sa intervencijama kada se problem već pojavi?

“Svakako da su preventivni pregledi daleko važniji. Probaću da u nekoliko tačaka sažmem zašto je to tako.

●Prevencija sprječava da problem uopšte nastane. Redovnim pregledima otkrivamo rani karijes, početak upale desni, eventualne pukotine, infekcije, dotrajale ispune. Naše

intervencije su, u tom slučaju, minimalne, često i bezbolne.

●Prevencija je mnogo jeftinija nego terapija. Ukoliko čekamo da se simptomi pojave, već mamo znake uznapredovale kliničke slike koja je znatno i kompleksnija za liječenja I skuplja.

●Manje stresa i bola za pacijenta.

● Očuvanost prirodnih zuba.

● Štitimo naše opšte zdravlje.

● Rana dijagnoza sistemskih oboljenja.

Koje su najčešće zablude pacijenata o oralnom zdravlju koje utiču na njihovo opšte zdravlje?

“Najčešće zablude koje pacijenti imaju o oralnom zdravlju zapravo snažno utiču i na njihovo opšte zdravlje. Jedna od najčešćih je da je sve u redu ako ništa ne boli. Mnoga oboljenja u ustima počinju bez bola, a u nekim situacijama bol potpuno izostane. Kada se bol pojavi, bolest je već uznapredovala i teža je za liječenje. Druga česta zabluda je da je krvarenje desni normalno. Krvarenje zapravo nije normalno. To je znak gingivitisa, ranog stadijuma parodontopatije, ali može ukazivati i na deficit vitamina ili hormonski disbalans. Treća pogrešna pretpostavka je da oralno zdravlje nema veze sa opštim zdravljem. O tome smo,

mislim, dovoljno danas pričali. Pacijenti često vjeruju i da je dovoljno prati zube samo četkicom i pastom. Ali to nije dovoljno. Tako se očisti samo oko 60% površine zuba. Šta je sa preostalih 40%? Za to su potrebni zubni konac ili interdentalna četkica. Slično tome, često se misli da tečnosti za ispiranje mogu zamijeniti pranje zuba. Međutim, rastvori ne mogu ukloniti plak sa zuba. To jedino može četkica, u kombinaciji sa koncem ili interdentalnom četkicom. Još jedna ukorijenjena zabluda je da je gubitak zuba prirodan dio procesa starenja. Zubi ne moraju da ispadaju s godinama. Uzrok gubitka najčešće su oboljenja desni, netretiran karijes,loša higijena ili pušenje. Pacijenti ponekad izbjegavaju uklanjanje kamenca jer misle da taj postupak oštećuje zube.

Profesionalno uklanjanje kamenca ne oštećuje gleđ. Ono samo uklanja tvrde naslage i bakterije koje mogu napraviti problem. Često se potcjenjuje i važnost mliječnih zuba. Iako će oni ispasti, netretiran karijes na mliječnim zubima može dovesti do bola i infekcije, problema s govorom, pothranjenosti, smanjenog imuniteta i oštećenja stalnih zuba. Još jedna zabluda je da oralne infekcije ostaju samo u ustima. Ali infekcija se može proširiti iz usta u krvotok i zahvatiti srce, pluća, pa čak i mozak. Kada je riječ o zadahu, mnogi misle da je uvijek znak loše higijene. Međutim, uporan zadah može biti znak oboljenja desni, infekcije sinusa, dijabetesa ili problema sa digestivnim traktom, jetrom ili bubrezima. Često čujemo i da karijes izaziva samo šećer. Ali nije u pitanju šećer sam po sebi, već učestalost unosa hrane, bez obzira na vrstu. A možda najveća zabluda od svih jeste uvjerenje da se kod zubara ide samo kada postoji problem. Kad problem već postoji, tretman je bolniji, skuplji, agresivniji i sa manjom šansom za uspjeh”.

Kako stres, ishrana i životne navike utiču i na usta i na ostatak tijela?

“U ustima se često pokažu prvi znaci disbalansa u tijelu zbog čega ovi faktori znače više nego što ljudi misle. Stres može dovesti do bruksizma (stiskanje ili škripanje zubima) što dovodi do trošenja zuba, fraktura, bola u vilici, glavobolje, bola u TMZ. Takođe, slabljenjem imuniteta povećava inflamaciju i dovodi do oboljenja desni. Stres smanjuje protok pljuvačke što void karijesu, infekciji, zadahu. Efekti na ostatak tijela su: smanjen imunitet, povišen krvni pritisak, digestivni problemi, problemi sa spavanjem. Loša ishrana, u kojoj nema vitamina, kalcijuma, gvožđa a ima dosta šećera i kisjelina dovodi do erozije gleđi i posljedičnog karijesa kao i do gingivitisa. Što se tiče uticaja na cijelo tijelo, kao posljedicu imamo srčana oboljenja, dijabet, loš imunitet, osjećaj stalnog umora i hormonalni disbalans, digestivne probleme. U ustima dugogodišnjeg pušača može se vidjeti parodontopatija, gubitak zuba, prebojeni zubi, zadah, u nekim slucajevima oralni kancer dok na nivou cijelog organizma može doprinijeti stvaranju karcinoma pluća, pojavi srčanog oboljenja, moždanog udara. Osobe koje konzumiraju redovno I u većim količinama alkohol imaju suva usta, češći karijes i veći rizik za oralni kancer a generalno oboljenja jetre, visok krvni pritisak i imunosupresiju”.

Šta bi, po vašem mišljenju, bio idealan model edukacije pacijenata da bolje razumiju važnost oralnog zdravlja?

“Mislim da bi idealan model trebalo da kombinuje komunikaciju, demonstraciju, motivaciju I praćenje. Prvo izvršimo procjenu pacijenta u smislu stanja trenutnog oralnog zdravlja, navika u higijeni i razumijevanju iste ,eventualnih motivacionih prepreka i faktora rizika. Zatim mu koncizno, koristeci neki vid pomoćnih sredstava (model, slika, video) objasnimo važnost dobre oralne higijene. Uvijek pomaže da mi demonstriramo koje su tehnike pranja zuba, kako se koristi konac i interdentalne četkice, kako se čiste bravice na fiksnom aparatu ili proteza, bitnost ishrane u očuvanju zuba. Trudimo se da motivišemo pacijenta tako što ćemo dobru oralnu higijenu asocirati sa onim sto je njemu izuzetno važno, bilo da je to estetika, komfort, zdravlje, novac. Na kraju ostavljamo praćenje koje podrazumijeva redovne kontrole na osnovu kojii možemo procijeniti stanje u ustima nakon određenog perioda”.

Da li savremene tehnologije(digitalna dijagnostika, 3D snimanje) pomažu u ranom otkrivanju zdravstvenih rizika?

“Savremene tehnologije poput digitalne radiografije i CBCTa apsolutno pomažu u dijagnostici jer nam omogućavaju da otkrijemo probleme ranije, tacnije i sa manje zračenja i diskomforta. Digitalna radiografija nam pruza slike visoke rezolucije sa 80-90% manje zračenja nego tradicionalni Rtg filmovi. CBCT ili 3D snimak pokazuje zube, kosti, nerve, sinuse i zglobove sa nevjerovatnom preciznošću. Sve to nam omogućava da rano otkrijemo karijesne lezije između zuba , rani gubitak kosti, infekcije oko korijena zuba, eventualne ciste i tumore, promjene nastale kao posljedica sistemskih oboljenja, probleme sa sinusima, TMZ, disajne opstrukcije, poziciju nerva, gustinu kosti”.

Za kraj, koji bi bio vaš najvažniji savjet pacijentima za očuvanje i oralnog i ukupnog zdravlja?

“Oralno zdravlje nije jedini ali jeste važan preduslov za zdrav organizam. Zdravlje usta je ključna komponenta opšteg zdravlja, stoga bi moj najvažniji savjet, ako moram da izaberem jedan, bio bi ”Održavajte desni zdravim: čistite prostor između zuba svaki dan koncem ili interdentalnom četkicom; ne ignorišite krvarenje desni i idite redovno kod stomatologa, iako vas ništa ne boli.” Akcenat stavljam na desni a ne na zube jer su upravo oboljenja desni glavni uzrok gubitka zuba I povećavaju rizik od srčanih oboljenja, moždanog udara i loše kontrole dijabetesa. Svakodnevno interdentalno čišćenje je najefikasniji vid prevencije oboljenja desni”, zaključila je dr Vučković.