fbpx
NaslovnaIntervjuVasilije Vlatko Stijepović, predsjednik Balkanskog klastera zdravstvenog wellness i spa turizma: ...

Vasilije Vlatko Stijepović, predsjednik Balkanskog klastera zdravstvenog wellness i spa turizma: Crna Gora kao destinacija dentalnog turizma – moguće ili nemoguće?

- Advertisement -

Vrijednost tržišta zdravstvenog turizma u svijetu procjenjuje se na više stotina milijardi dolara, a trend rasta nastaviće se i u budućnosti, dok se samo u Evropi, koja je centar zdravstvenog turizma, u narednoj godini očekuju prihodi od 328 milijardi eura. Svjetska zdravstvena organizacija računa kako će, zbog trenda starenja populacije i sve izraženije orijentacije društva na zdrav život, briga o zdravlju za 15 godina postati najjača svetska industrija, koja će 2030. godine činiti čak 22 odsto svetskog BDP-a i biti najveći pokretač turističkih putovanja.

Putovanja u inostranstvo na liječenje u poslednjih nekoliko godina bilježe značajan porast, pogotovo kad je riječ o u zemljama zapadne Evrope i Amerike, a razlog su ogromne razlike u cijenama za pojedine zdravstvene usluge. Tako se Amerikancima ili Britancima isplati da na nekoliko dana odu u  Mađarsku, Rumuniju, Češku da obave intervenciju, jer sve sa prevozom, ukupni troškovi su i nekoliko puta manji nego da su se liječili u svojoj zamlji. Ako se pogleda struktura ukupnog prometa medicinskog turizma vidi se da su najzastupljenije stomatološke usluge, koje čine 40 odsto, dok ortopedija, kardiologija, kardiohirurgija i neurohirurgija, zajedno čine 42 odsto, a 15 procenata otpada na estetsku hirurgiju. Ključni faktori u odabiru neke destinacije, osim same cijene, je standard medicinske usluge, visoka stručnost ljekara – stomatologa  i opremljenost bolnica, ali i atraktivnost lokacije u turističkom smislu.

Prema podacima Svjetske oragnizacije za zdravstveni turizam, u 2015. godini najbolja evropska destinacija zdravstvenog turizma bila je Velika Britanija, slijede Njemačka, Francuska, Italija, Španija, Poljska, Malta i Turska, koja bilježi i najbrži rast u ovom segmentu turizma.  Rast od sedam odsto očekuje se i u EU, jer će biti ostvarena 203 miliona putovanja Evropljana godišnje, uz ukupnu potrošnju oko 115 milijardi eura, što će evropskoj privredi donijeti zaradu od 328 milijardi eura.

U Crnoj Gori nema zvaničnih podataka o broju turista, koji dolaze zbog pružanja medicinskih usluga. Ali se pretpostavlja da najveći broj  uglavnom koriste usluge stomatologije i plastične hirurgije, koje su mnogo jeftinije nego u svijetu. Troškovi usluga u stomatologiji, koji uključuju tretman, medicinsku njegu, put i smještaj, u Crnoj Gori su u pojedinim slučajevima i deset puta niži nego u zemljama Zapadne Evrope. Tako na primer, ugradnja proteze u Crnoj Gori  košta oko 500 eura, a u Evropi 3.500 eura, dok je u SAD ta usluga čak 4.200 dolara. Pored toga, liječenje živca zuba u Crnoj Gori  je od 50 do 100 eura, a u Švajcarskoj 1.500 franaka.Ugradnja jednog implanta u Crnoj Gori iznosi oko 500 eura dok u zemljama zapadne Evrope oko 1700 eura.  Zato se inostranom pacijentu i isplati da finansira put i liječenje u Crnoj Gori, a usput upozna kulturu i odmori se, ali usluge naših stomatologa još uvijek najviše koriste naši drzavljani, koji rade u inostranstvu. Ono što se takođe nameće kao neophodnost jeste da pored kvalitetnih stomatoloskih ordinacija u Crnoj Gori koje su opremljene najnovijom stomatološkom opremom kao i vrhunskim kadrom koji radi u njima, neophodno je uvođenje posebnih međunarodnih standarda kvaliteta prepoznatih u medicinskom turizmu kako bi potencijalni turisti – pacijenti imali sigurnost za pružene usluge, a turisticke agencije koje prodaju paket usluga i odgovaruju za pružene usluge dodatnu sigurnost. Pogotovo ako znamo da stomatoloske ordinacije mogu refundirati sredstava uložena u međunarodnu sertifikaciju preko Evropske banke za razvoj u iznosu 70 odsto. Na žalost, u Crnoj Gori samo jedna stomatoloska ordinacija ima uvedene međunarodne  standarde kvaliteta što joj u velikoj mjeri omogućava rad sa inostranim pacijentima. Svjesni svega navednog proteklih godina  ukazujemo na značajan potencijal Crne Gore u dentalnom turizmu ne prihvatajući da to budu pojedinačni primjeri već da imamo potencijal za sistemsku ponudu za koju smo sigurni da će biti prepoznata i strategijom zdravstvenog turizma Crne Gore koja će biti rađena do kraja godine i koja treba da upravo dentalni turizam prepozna kao razvojnu šansu Crne Gore kada govorimo o medicinskom turizmu.

Ono što vjerujemo jeste da stomatološke ordinacije u Crnoj Gori mogu postati hit destinacija stranih turista. I da pored pacijenata naših ljudi iz dijaspore, imamo potencijal  i ponudu  za strance. Stepen stručnosti i profesionalizam naših stomatologa je na izuzetnom nivou, a zahvaljujući dobroj dostupnosti destinacije dolazili bi i zainteresovani iz svih krajeva svijeta. Mogućnost da kroz stomatološke usluge profit ostvari i država je nešto o čemu se sve više govori.

Srbija promoviše stomatološke usluge

 Vlada Srbije prepoznajući šansu u dentalnom turizmu nedavno je preko  Ministarstva zdravlja  raspisala konkurs za odabir privatnih stomatoloških ordinacija i ordinacija za estetsku hirurgiju, koje će država promovisati, s ciljem da pomogne privatnim zdravstvenim ustanovama da privuku pacijente iz inostranstva. Pored stomatologije i plastične hirurgije, ponuda bi mogla da se obogati rehabilitacijom u banjama, kojih je u Srbiji više od 50.

Hrvatska ima akcioni plan za razvoj zdravstvenog turizma težak dvije milijarde eura godišnje

 Hrvatska je prošle godine usvojila Akcioni plan razvoja zdravstvenog turizma, koji bi joj u narednih deset godina trebao donijeti prihode u iznosu od dvije milijarde eura godišnje. Trenutno ta zemlja od zdravstvenog turizma zarađuje oko 300 miliona eura, po čemu nije ni u prvih deset zemalja EU. Hrvatski plan zasniva se na sledećim premisama: turizam na cijelom prostoru, kvalitet ponude, autentičnost, inovativnost tržišnog nastupa, „zeleno kao filozofija“, domaći proizvod. Hrvati su program definisali na osnovu ponude zemalja u okruženju, kako bi bili konkurentni. Naime, Austrija sa 30 gradova u kojima postoji kombinacija liječenja i wellness sadržaja svakako je nedostižna, ali Slovenija sa 15 velikih banjskih kompleksa i 90 welness centara, kao i Mađarska sa 12 takvih liječilišta mogu biti prevaziđene. Za uspjeh su ključni, cijena, kvalitet usluge, međunarodna akreditacija i sertifikacija centara, dostupnost destinacije, kao i raznovrsnost kulturne ponude, pratećih sadržaja i sam ambijent.

Crna Gora u iščekivanju Strategije razvoja zdravstvenog turizma

Iako najviše zahvaljujući pionirskim naporima u proteklom petogodišnjem periodu  Medical SPA Asocijacije Crne Gore, a potom i Klastera zdravstvenog turizma, Crna Gora, istina sa zakasnjenjem,  polako hvata priključak sa zemljama regiona u sistemskom razvoju ovog specifičnog oblika turizma.   Crna Gora raspolaže izuzetnim prirodnim bogatstvima koja su ključan uslov razvoja zdravstvenog turizma. Kvalitetne medicinske usluge posebno u oblasti stomatologije, visokoobrazovani zdravstveni kadar, dosad razvijena infrastruktura i postojeći kapaciteti liječilišnog i wellness turizma, cjenovna konkurentnost, raznolika gastronomska ponuda i prirodni ljekoviti faktori dodatne su prednosti  koje Crnoj Gori osiguravaju dobru početnu poziciju da se razvije u izuzetno kompetitivno odredište zdravstvenoga turizma. Interdisciplinarnost odnosa u zdravstvenom turizmu često je puta stvarala određene poteškoće u razvoju ovoga sektora. U tom kontekstu trebalo bi jasnije razriješiti složenost odnosa i neusklađenost pripadajućih zakonskih i podzakonskih propisa između Ministarstva zdravlja i Ministarstva turizma, direktno nadležnih ovom segmentu, ali i posredno povezanih koje dotiče jačanje ovog segmenta turizma. Upravo izradom Strategije razvoja zdravstvenog turizma ove prepreke bi bile riješene, ali isto tako Strategijom bi se izvrsila jasna podjela nadležnosti poslova u navedenom sistemu  cime bi se  stvorili preduslovi za dalji jači i brži razvoj zdravstvenog turizma u Crnoj Gori.

Strategija razvoja zdravstvenog turizma doprinijela bi da zdravstveni turizam bude na visokom mjestu  prioriteta gdje su prepoznate mogućnosti kao jednoga od razvojnih aduta održivoga turizma. S obzirom na to da Crna Gora još uvijek nije prepoznata kao respektabilna destinacija zdravstvenog turizma na međunarodnome tržištu, potrebno je uložiti još mnogo napora, razviti marketinške aktivnosti i otkloniti uočene poteškoće da bi na takav način uhvatili priključak sa konkuretnim tržištima i nadoknadili  propušteno nejasnim smjerom i neplanskim aktivnostima po pitanju razvoja zdravstvenog turizma.

- Advertisment -

POPULARNO

- Advertisment -