Oralno zdravlje je značajan pokazatelj opšteg zdravlja i kvaliteta života.
Svjetska zdravstvena organizacija definiše oralno zdravlje kao „stanje bez hroničnog bola usta i lica, bez malignih bolesti usne duplje i grla, oralnih infekcija i rana, bez oboljenja desni, karijesa, gubitka zuba, kao i bez drugih oboljenja i stanja koji ograničavaju kapacitet osobe da žvaće, grize, smije se, govori i negativno se odražavaju na psiho-socijalno blagostanje”.
Bolesti usta i zuba su najčešća nezarazna oboljenja koja se mogu javiti tokom života i koja uzrokuju bol, nelagodnosti, ali mogu dovesti i do ozbiljnih posljedica po opšte zdravlje. Zbog toga je veoma važno voditi računa o oralnoj higijeni i redovnoj posjeti stomatologu.
„Svi naši pacijenti treba da budu svjesni koliko je oralno zdravlje značajno, jer usna šupljina predstavlja, u slučaju loše oralne higijene, fokus ili žarište odakle mogu mnogi patogeni mikroorganizmi putem krvi ili limfnih sudova dospijeti u udaljene organe i dovodesti do pojave određenih sistemskih oboljenja, bilo da je riječ o kardiovaskularnim oboljenjima, oboljenjima centralnog nervnog sistema, plučnim oboljenjima, određenim reumatskim oboljenjima…“, rekao je dr Saša Dabić, predsjednik Komore doktora stomatologije Republike Srpske, u emisiji „Vikend Vekerica“ na ATV televiziji.
Estetska medicina je danas preuzela vodeću ulogu. Sve više poznatih ličnosti vidimo sa vinirima, krunicama…Stiče se utisak da mladi ljudi to rade baš iz estetskih razloga, čak i kada nemaju tu zdravstvenu potrebu?
„Nažalost, svaki trend koji se pojavi u svijetu, vrlo brzo se prenese i na naše prostore, a tako i sam trend takozvanih neprirodno bijelih zuba. Ja sam protiv toga. Radi se o jednoj izuzetno radikalnoj terapiji, gdje vi jednoj mladoj osobi prebrusite kompletne zube bilo u donjoj ili donjoj vilici i na taj način, volim reći, takva osoba postaje „invalid“ za čitav život. Šta kada taj trend nestane za pet godina? Onda ponovo skidate te krunice i dobijate osobu koja je sa 30, 35 godina već dva puta brusila svoje zube i jednostavno u daljem životu nema šta očekivati nego da se takvi zubi vade, jer je na taj način smanjenja sama biološka vrijednost takvog zuba. Jesam za takvu terapiju kod onih pacijenata koji zahtijevaju takav vid terapije, kod bezubih pacijenata, ali kod mladih osoba koji imaju svoje zube i koji žele samo da promijene boju zuba, izgled… nisam. Danas postoje mnoge druge terapijske procedure. I ako uzmemo to privremeno bijeljenje zuba, bolje je opet uraditi nego brusiti i uništiti svoje mlade zube“.
Kada napravimo komparaciju, koliko zapravo nas košta budžet za taj redovan pregled na godišnjem nivou, a koliko kasnije ukoliko ne budemo vodili računa o zdravlju zuba?
„Kod nas na Balkanu, nažalost, a takav slučaj nije u Zapadnoj Evropi, kada mu kažete novčanu vrijednost, onda mu nekako promijenite i svijest i kada je samo zdravlje u pitanju. Danas preventivni pregledi koštaju nekih 30-tak konvertibilnih maraka, a da uzmemo da jedna krunica košta od 250 do 500, 600 konvertibilnih maraka po zubu, onda možete porediti koliko košta ta terapijska procedura. Zato je i moj savjet pacijentima, radije dođite minimalno dva puta godišnje na preventivni pregled i bilo kakav kvar da imate tada ili promjenu na zubu, riješićete za mnogo manje novca. Samim tim produžićete vijek trajanja zubu, a onako dođete danas na kontrolu, pa vas nema pet godina, onda je problem koji je tada nastao mnogo veći i to onda sve košta“.
Idemo li kod stomatologa redovno?
„Mogu reći da se ta svijest u posljednjih nekoliko godina jako promijenila, kako u javnim tako i u privatnim zdravstenim ustanovama, pogotovo u osnovnim školama, gdje se pojavila jedna dobra ideja, mislim da se prošle godine i realizovala, da se stomatološke ambulante vrate u vaspitno školske ustanove, jer je to, malte ne, prvi kontakt pacijenata sa našim kolegama, gdje će oni uvidjeti određene kvarove i dati određen preporuke našim malim pacijentima. Danas pacijenti koji skupo plate protetske radove, vjerujte da dolaze na kontrolu, jer jedan vid, mogu to nazvati garancije važi za takvu terapijsku proceduru ukoliko se viđamo redovno“.
Korona je uticala na sve pa i na stomatologiju. Prošle godine kada je sve bilo zatvoreno i kada je rad stomatoloških ordinacija odobren pod nekim posebnim uslovima, rekli ste da to vama i nisu posebni uslovi jer ste vi navikli na konstantnu dezinfekciju i maske. Kakva je sada situacija, da li se građani plaše odlaska stomatologu od straha da se ne zaraze?
„Možemo reći da je proplo već godinu dana od tog nesretnog marta kada su bile zatvorene privatne stomatološke ambulante u Republici Srpskoj i kada je postojao jedan veliki strah posjeta samih pacijenata. Negdje u mjesecu maju je sve došlo na svoje. Krzni štab je donio posebne odluke prema kojima će uopšte funkcionisati zdravstvene ustanove u Republici Srpskoj.
Stomatološka ambulanta kao dio zdravstvenog sistema je uvijek davala veliki značaj sterilizaciji, dezinfekciji samog prostora u kojima se obavlja stomatološka djelatnost, a samim tim nikada niste mogli vidjeti stomatologa niti bilo kod asistenta unutar ambulante da nema rukavice ili same zaštitne maske. Sami ljekari su nosili, zbog svoje lične zaštite, vizire i prije svega ovoga. Daleko da nije uticala korona i na stomatološke ambulante. Prije svega skočile su cijene zaštitne opreme, što je otežalo rad stomatoloških ambulanti.
Ispred Stomatološke komore mi smo uputili veliki broj inicijativa ka samim gradovima i opštinama u Republici Srpskoj da nam na neki način pokušaju da smanje komunalnu naknadu, što su neke opštine i uradile i na tome im se zahvaljujem. Takođe, Vlada Republike Srpske je pomogla privatnim ambulantama koje nisu radile u tom periodu kroz isplaćene novce. Sama komora je pomagala kolegama na taj način što smo donirali jedan dio zaštitne opreme koje smo dobili od Instituta za javno zdravlje Republike Srpske.
Mogu reći da smo svo ovo vrijeme imali podršku ministra Šeranića, gospodina Zeljkovića i da dan danas, kada je prošlo tih godinu dana u proces vakcinacije. Opet, hvala njima, imamo podršku, a zahvaljujući Vladi Republike Srbije, preko komore je organizovan odlazak naših kolega, naravno koji su htjeli, u Srbiju na vakcinacij. Ja sam se vakcionisao, čekam revakcinaciju i nisam imamo nikakve nus pojave.
Moj savjet je da oko vakcinacije uopšte ne treba da ima dileme. Pogotovo ne mogu shvatiti zdravstvene radnike da oni između sebe pričaju koju vakcinu primiti, a koju ne. To su ozbiljne stvari, pa većina nas i ne zna kakvu smo vakcinu dobili kad smo bili mali, je li bi ruska, kineska. Svaka vakcina je dobra na svoj načina i ne mogu shvatiti i ljude u ovo vrijeme kad aimate velike napore da dobijete vakcine, da je to svjetlo na kraju tunela, da se dvoumite da li ući u takav proces ili ne. Uredu je da za osobe koje imaju određena antitijela u svom organizmu, pa neka sačekaju, da s eprije svega vakcinišu starije osobe kojima je to potrebno, osobe koje nemaju antitijela u svom organizmu, ali uopšte nema dileme za zdravstvene radnike“, zaključio je dr Dabić.
