Konzervativna stomatologija je veoma bitna komponenta u opštoj sanaciji zuba

Da li ste se ikada zamislili kako da održite svoje zube potpuno zdravim i jakim, a da pri tome izbjegnete bolne i invazivne tretmane poput vađenja ili operacije zuba?

Ukoliko tražite efikasnu stomatološku njegu koja može da smanji rizik od formiranja zubnog karijesa i drugih problema, konzervativna stomatologija može biti jedno od najpoželjnijih rješenja.

Na temu konzervativne stomatologije, razgovarali smo sa doktorom Milošem Velimirovićem iz podgoričke ordinacije “Mill Dent”.

Možete li ukratko objasniti što podrazumijevamo pod pojmom konzervativna stomatologija?

DR VELIMIROVIĆ: “Konzervativna stomatologija ili skraćeno konzervativa je dio opšte stomatologije vezan za sanaciju karijesa. Taj dio stomatološke aktivnosti je vezan za svakodnevni rad u stomatološkim ambulantama od strane stručnog tima koga sačinjavaju ljekar- stomatolog i stomatološka sestra kao asistent ovog važnog i značajnog posla.


Koji su glavni ciljevi konzervativne stomatologije u odnosu na zdravlje pacijenta?

DR VELIMIROVIĆ: “Glavni ciljevi konzervativne stomatologije su liječenje zuba kroz sanaciju karijesa, tj. zubnog kvara. Ovaj dio stomatologije sve više dobija na značaju u današnje vrijeme prvenstveno zbog savremenog načina ishrane koji je, nažalost, bogat kariogenim faktorima (razni šećeri, brašno i sl.) kojima teško možemo odoljeti”.


Kako se konzervativna stomatologija razlikuje od drugih grana stomatologije?

DR VELIMIROVIĆ: “Konzervativna stomatologija tj. uklanjanje karijesa je veoma bitna komponenta u opštoj sanaciji zuba, jer često prethodi drugim stomatolškim tretmanima zuba i vilica (ortodoncija, estetske korekcije i tome slično).


Koje dijagnostičke metode najčešće koristite za otkrivanje karijesa i drugih lezija zuba?

DR VELIMIROVIĆ: “Prilikom otkrivanja karijesa ljekari-stomatolozi kao odgovorna lica rukovode se najčeđće vizuelnom metodom, zatim sondiranjem, palpacijom određenog mjesta, takođe i sam pacijent kroz anamnezu može dosta doprinijeti utvđivanju oboljelog mjesta. U određenom broju slučajeva potrebno je uraditi i rendgen dijagnostiku koja uz sve ostale već nabrojane metode obezbeđuje sigurno prepoznavanje karijesa.

Koliko je važna prevencija u konzervativnoj stomatologiji i koje mjere najviše preporučujete pacijentima?

DR VELIMIROVIĆ: “Prevencija, tj. preventiva, u stomatologiji je veoma značajna, jer se tako predupređuju faktori rizika koji dovode do stvaranja karijesa i gubitaka dijela ili u potpunosti zubne supstance. U prevenciji spadaju prvenstveno određene navike (pranje zuba nakon obroka), ishrana bogata voćem i povrćem (pojedino voće – jabuke i same čiste i uklanjanju nečistoće sa zuba), redovan odlazak kod izabranog zubara koji tek iznikle zube zaliva određenim supstancama koje štite zube od kvarenja”.

Koji su najčešće korišteni materijali za ispune i koje su njihove prednosti i nedostaci?

DR VELIMIROVIĆ: “Materijali u stomatologiji su u potpunosti bili od zlata koji se, s obzirom da je to plemenit metal, pokazao kao izvaredan materijal, jer je hemijski. Danas se zbog estetskog nedostatka – boje rijetko koristi. Takođe, često se koriste i amalgami, tj. legura od više različitih materijala od kojih ima po prilično uz živu i srebro i bakar.

Srebro plemenit metal, bakar poluplemenit, snažno vezan za živu, čime živa gubi svaki loš uticaj po organizam održali su se u stomatologiju preko 100 godina. Međutim, zbog estetskog nedostatka i amalgam se polako zamjenjuje. Kompozitni materijali i porcelan su svakako danas najzastupljeniji i savremena tehnologija stalno unapređuje kvalitet tih i takvih ispuna”.

Na koji način suvremene tehnologije (npr. laser, digitalna dijagnostika) mijenjaju konzervativnu stomatologiju?

“DR VELIMIROVIĆ: Savremena tehnologija u svemu osvajaju svijet u kome živimo, pa tako i u stomatologiji. Svakako da je njihova primjena u mnogome olakašala i omogućava sanaciju karijesa. Nakon njihove upotrebe i vrijeme provedeno u stomatološkim ambulantama se skratilo te su posjete zubara sada jednostavnije, kraće i manje bolne”.

Kako vidite budućnost konzervativne stomatologije u narednih 10 godina?

DR VELIMIROVIĆ: “S obzirom na prisustvo medija u svakodnevnom životu smatram da će prosječnom čovjeku biti sve jednostavnije da se upozna sa značajem konzervativnog zbrinjavanja svakog pojednica. Vrijeme za oklijevanje će biti smanjeno što će svakako biti plus u zaštiti zuba i vilica pacijenata. Ljudima će kroz brojne edukativne emisije i programe putem elektornskih uređaja biti mnogo toga objašnjeno i više će se korisnih efekata ispoljavati u praksi”.

S kojim izazovima se najčešće susrećete u radu s pacijentima?

“DR VELIMIROVIĆ: Postoje određene kategorije pacijenata koje uživaju stomatološke intervencije. Neke od tih kategorija su jako osjetljive (djeca, trudnice, bolesna lica) i sa takvim osobama se mora prilaziti krajnje obazrivo i strpljivo da bi te osobe zadobile naše povjerenje. Jednom izgubljeno povjerenje, teško se vraća i zato je bolje i sa više vremena i takta pokazati takvim osobama da se opuste u i potpunosti završe posao zbog koga su i došli”.

Postoje li određene starosne grupe koje zahtijevaju poseban pristup u konzervativnoj stomatologiji?

DR VELIMIROVIĆ: “U literaturi su navedeni tri starosne grupe vezane za pojavu karijesa i samim tim i konzervativno zbrinjavanje. Prvi susret je vezan za vrijeme provedeno u osnovnoj školi. U tom uzrastu stane svijest djece u smislu zaštite zuba je na jako niskom nivou i jedino zavisi od upornosti roditelja.

Ishrana je prebogata slatkišima, usta su puna novoizniklih zubića sa više izrazenih reljefa ( jamicama, fisurama- žljebovima) koji zadržavaju hranu. Nakon tog prvog kariogenih udara slijedi drugi oko 20-te godine života kada su usta sa maksimalnim brojem zuba koje treba dobro njegovati i treća poslije 30-te i ta je etapa po pitanju karijesa najslabija. Ko do tada čuva svoje zube – uspio je”.