Kako prepoznati iščašenje viličnog zgloba?

Iščašenje viličnog zgloba (luksacija temporomandibularnog zgloba) spada u jedno od hitnih stomatoloških stanja. Kako prepoznati da je došlo do luksacije odnosno iščešenja?

Ukoliko nakon naglog otvaranja usta, škrgutanja ili stezanja zuba iznenada osjetite snažan bol na kraju donje vilične kosti, nemojte ga zanemariti, već odgovor potražite kod ljekara.

Na osnovu poznatih iskustava većina radi upravo suprotno. Uglavnom refleksno pritiska tačku u podnožju ušne školjke ne znajući šta se dogodilo, a ako se ne ponovi, na bol obično zaborave.

Međutim, ukoliko bol počne da se javlja učestalije, pomjeranje vilica postaje otežano. To već predstavlja ozbiljniji problem.
Zašto pomjeranje vilica postaje otežano, objašnjava maksilofacijalni hirurg profesor dr Nebojša Jović, iz “Intertim” poliklinike:

„Otežano može biti, jer dolazi do istegnuća ili iščašenja viličnog zgloba. Ovakav odgovor ljekara kod većine izaziva zbunjenost, jer ne znaju da je tako nešto moguće. Međutim, podaci govore da više od 70 odsto osoba ima nepotpuno iščašenje sa pratećim tegobama, ali ne toliko izraženim da bi se obratili za pomoć ljekaru. Manji procenat ima ozbiljnije zdravstvene tegobe zbog kojih su prinuđeni da zatraže medicinsku pomoć“.

Zbog čega do ovakvih neprijatnosti dolazi?
„Da bismo razumjeli šta se tačno dešava, moramo da znamo kako se vilica ponaša. Donja vilica je jedina pomična kost glave koja se u zglobu pripaja sa drugim kostima. A od svih zglobova tijela, vilični ima najveći radni učinak. Aktivan je kada se govori, kada se žvaće, kada se prikazuju različita emocionalna stanja, ali i kada se zijeva, pjeva, škrguće ili stežu zubi… Da bi mogla da obavlja sve ove kompleksne funkcije, donju vilicu drže takozvani maseterični i temporalni mišić, koji su najjači u tijelu. Znači, po prirodi stvari, donja vilica trpi veliko opterećenje.

A šta je sa viličnim zglobom?
„Vilični zglob je obavijen kapsulom u kojoj se nalaze završeci senzitivnih, odnosno osjećajnih nerava. Upravo zbog njih svaka neuobičajena promjena u zglobu donosi bol. Zglob je, zapravo, kao klackalica. Kada se u njegovoj statici promijeni pritisak na kapsulu ispoljava se bol. Promjena statike u određenom trenutku može da se javi zbog svih navedenih razloga, a dugoročna i trajna je zbog gubitka zuba. Podsjećanja radi, u Srbiji do 30. godine stanovništvo u prosjeku gubi osam do deset zuba, pa je i problem mnogo veći nego što se u prvi mah pretpostavlja. U takvoj situaciji remete se postojeća anatomska ravnoteža i zagrižaj, zbog čega dolazi do iritacije nerava. Stalno je prisutan pritisak na zglob, a meniskus, koji i ovdje postoji, ubrzanije se troši, što se na kraju manifestuje hroničnim bolom”.

Kako se bol ispoljava?
„U početku bol je trenutan i javlja se samo pri žvakanju ili govoru. Tek kasnije postaje hroničan i neprekidan. Snažan bol se obično javlja u predjelu ispred uva, a može da se širi i prema vratu. Ovo je važno prilikom uspostavljanja dijagnoze, jer i neki druga patološka stanja imaju sličnu bolnu manifestaciju. Stomatolozi imaju značajnu ulogu u dijagnostikovanju, jer ovi zdravstveni problemi primarno pripadaju njihovom domenu rada. Sklonost ispadanju, ili ispadanje viličnog zgloba, najčešće se javlja poslije dugih stomatoloških intervencija, postavljanja implantata ili nekih drugih zahtevnih radova.

Koji je način za rješavanje ovog neprijatnog problema?
„Uspostavljanje rane dijagnoze je ključan momenat, a uz posebne vježbe, način ishrane i fizikalnu terapiju, problemi u viličnom zglobu u značajnoj mjeri mogu da se saniraju. Vježbama se ojačavaju mali mišići koji se pripajaju u okolini zgloba, pa se tako ojačava i održavanje zgloba na svom mjestu. Ishrana u određenom periodu treba da je tečna i kašasta, da bi se zglob poštedio pretjeranog otvaranja usta, kao i velikog i snažnog zagrižaja. Hirurškim putem problem ne može da se riješi zbog anatomske komplikovanosti viličnog zgloba. Samo u izuzetno teškoj situaciji sa izraženim degenerativnim promjenama, primjenjuje se hirurško liječenje i eventualno postavljanje vještačkog zgloba“.

Šta savjetujete?
„Čim se javi i najmanji bol u predjelu viličnog zgloba, treba konsultovati stomatologa i maksilofacijalnog hirurga. Jer, samo blagovremeno rJešenje akutnog problema može da sprIJeči dugoročne i ozbiljne komplikacije. Ustaljene loše navike treba da se mIJenjaju. Od zagrižaja pa nadalje. Šta to znači? Normalno otvaranje usta je od dva i po do tri santimetra. U trenucima bIJesa, uzimanja velikih zalogaja ili neke druge aktivnosti ustima oni su mnogo veći. Ako se u kontinuitetu ponavljaju, sigurno doprinose “habanju”, a na kraju i ispadanju zgloba. Ukoliko spontano ne može da se uspostavi kontrola prilikom otvaranja usta, postoji i drugi način. Na zube se postavljaju takozvane šine, sa malim gumicama sa strane, koje onemogućavaju pretJerano otvaranje usta“, objasnio je dr Jović.

Izvor: Novosti