Nakon formiranja Stomatološke Komore Crne Gore i izdavanja prvih licenci iskoristili smo priliku da porazgovaramao sa predsjednikom Komore, dr Borislavom Ćalovićem. U intervjuu pročitajte kakvi su planovi djelovanja Komore kao i koji će biti prvi koraci u ostavrivanju zacrtanih ciljeva.
Iako smo na portalu Stomatologija.me ispratili sve vaše dosadašnje aktivnosti, ispričajte nam ipak u kratkim crtama, koji su bili koraci u stvaranju Komore?
Nakon izdvajanja od Ljekarsdke Komore, formirana je Inicijalna komisija koja je imala zadatak da pripremi Osnivačku Skupštinu Komore. Osnivačkom Skupštinom je do izbora prvog predsjednika Skupštine predsjedavao dr Branko Rašović kao predsjednik Inicijalne komisije doktora stomatologije. Za prvog predsjednika Skupštine SK izabran je dr Novak Popović koji je nastavio predsjedavanje. Nakon toga usvojeni su Statut i Pravilnik o izavanju, obnovi i oduzimanju licence.
Tada se pristupilo i izoru članova Izvršnog odbora čiji predsjednik je ujedno i predsjednik Komore. Izvršni odbor je izabran po regionalnom principu – proporcionalno broju stomatologa u regiji. Radi praktičnosti mi smo Crnu Goru podijelili na tri regije: centralnu (Podgorica, Nikšić, Danilovgrad i Cetinje), sjevernu i južnu.
Iako je sve bilo odrađeno na vrijeme i u rokovima, proces formiranja se ipak malo odužio. Koji su razlozi doveli do toga?
Zastoj je bio zbog usporene administrativne procedure oko saglasnosti Ministarstva Zdravlja na Statut i predložene predstavnike Komore. Zbog dešavanja koja su bila vezana za formiranje Ljekarske komore, stavljeni smo od strane MZ pod lupu tako da je sve urađeno po Zakonu i kako nalažu propisi. Na taj način mi smo postali, nakon upisa u CRPS i legalni i legitimni zastupnici crnogorskih stomatologa, i iza nas stoji MZ u punom kapacitetu.
Sada da pređemo i na sadašnjost i budućnost. Kakvi su planovi Komore, i koji će biti Vaši prvi koraci kao predsjednika Komore?
Prije svega moram reći da sam prihvatio ovu poziciju zato što smatram da imam viziju na kojim osnovama Komora treba da se bazira kako bi se mladim ljudima napravila prolaznost i kako bi oni mogli da obezbijede svoje „mjesto pod Suncem“ od momenta kada završe fakultet, staž i specijalizaciju. To je između ostalog i želja svih nas.
Sa druge strane, jedan od naših osnovnih ciljeva je da stomatologiju, koja se reformom dovela u stanje „bolesnika na aparatima“, reanimiramo i vratimo na onaj nivo koji stoamtologija zaslužuje.
Kako planirate da izvršite ovu „reanimaciju“?
Ja sam svoj radni vijek završio i u njemu nije bio ni jedan događaj koji bi mogao ostaviti mrlju na mom profesinalnom ili ličnom životu. Smatrao sam s toga da imam dovoljno kapaciteta, energije i entuzijazma da se suočim sa izazovima koji su vezani za osnivanje Komore i aktivnostima koje nam predstoje . To podrazumijeva reorganizaciju, a sve u cilju da se napravi povoljan ambijent u kome bi posao čekao mlade, a ne kao do sada da mlade koleginice i kolege čekaju posao na Zavodu za zapošljavanje. Najnoviji podatak je da 77 završenih stomatologa je trenutno na evidenciji ZZZ. Jedan od prioriteta nam je da u škole vratimo stomatološke ordinacije. Njihovo ukidanje je bila velika greška zbog čega najviše ispaštaju djeca. Svima je poznato da rad u školama koji započinje sistematskim pregledom, a nakon toga planiranjem dinamike saniranja onoga što je tim pregledom utvrđeno jedino može dati zadovoljavajuće rezultate. Po ovom pitanju imamo saglasnost direktora Fonda zdravstva. Sklapanje ugovora sa Fondom, projekat koji sada funkcioniše, nije baš najsretnije rješenje.
Dalje, želimo da Stomatološka Poliklinika se reorganizuje tako da postane stručno-edukativna, specijalističko-konzilijarna ustanova u kojoj bi se rješavala sva,ili gotovo sva problematika oralnog zdravlja, pružanjem najkvalitetnijih usluga iz svih oblasti stomatologije. Predložićemo da u okviru Poliklinike bude organizovana i hitna služba. Tako reorganizovana Poliklinika bila bi logistička baza Studijskog programa stomatologije, gdje bi se obavljao obavezni postdiplomski staž, gdje bi mladi svoje teoretsko znanje upotpunili i praktičnim radom stičući rutinu i efikasnost u zahvatima i na taj način po položenom stručnom ispitu i dobijenoj licenci bili u potpunosti osposobljeni za samostalan rad. Težnja je da se tu omogući i dio, ako ne i potpuno obavljanje specijalističkog staža.
Dakle, vi želite da vratite stomatologiju na onaj nivo koji je bio ranije?
Tu ste potpuno u pravu. Na žalost moram reći sledeće – naš uspjeh će biti ako vratimo stomatologiju na nivo kojem je bila prije 20 godina. Tragedija je što u XXI vijeku mi moramo da se vraćemo u XX vijek. Nekad ste u svakom Domu zdravlja imali vrhunske profesionalce, stomatologe i tehničare od kojih ste mogli mnogo, toga da naučite i da ispečete zanat – danas smo svjedoci da i pored najbolje volje, nakon završenog pripravničkog staža, veliki broj mladih je u jednoj fazi stomatološkog diletantizma.
Vratio bih se sada na onaj ekonomski dio jer je oko toga postojalo nekog neslaganja među stomatolozima. Kako bi ste opravdali visinu članarine, s obzirom da se dio kolega ne slaže sa sadašnjim iznosom članarine?
Mi, da bi smo uopšte mogli da obavljamo naše aktivnosti, moramo da opstanemo ekonomski. Ako uzmete da je članarina u Srbiji 800 dinara odnosno šest i po eura, a plaća je osam hiljada stomatologa, dolazimo do 50 hiljada mjesečno, a mi sa članarinom od 15 eura možemo da skupimo najviše pet hiljada eura mjesečno. Mi prosto moramo da se održimo i reći ću jednu grubu konstataciju, stomatolog koji ne može da plati članarinu od 15 eura mjesečno i obnovu Licence 150 eura svakih sedam godina neka „okači mantil o klin“.
Međutim, želim još jednom da naglasim. Bez obzira na sva neslaganja, ja želim i trudiću se da učinim da ova Komora bude kuća svih nas. Kada bi smo svu energiju usmjerili na naš, vjerujem zajednički cilj, Komora bi prosperirala i bila bi nam svima za ponos.
Pomenuli ste i Licence. Nedavno su izdate prve Licence, pa nam recite kako je tekao taj proces?
I tu su se stvari kretale na isti način na kao što je to bio slučaj za dobijanje svih dozovla za rad Komore. Bili smo pod budnim okom Ministarstva, bilo je i nekih zastoja, ali licence su počele da se izdaju. Jedini problem sa tim odugovlačenjem sa kojim, ponovo napominjem, mi nemamo ništa, je rok koji je dat stomatolozima – do 10. januara 2018. godine svi moraju imati Licence. Ali taj rok nije propisala Komora već je to propisano Zakonom.
Visina iznosa za izdavanje i obnovu Licence predložio je Izvršni Odbor i traj predlog je prihvaćen ogromnom većinom članova Skupštine.
Da li u Komora narednom periodu planira edukativne aktivnosti?
Tu se opet na kratko moramo vratiti na priču o članarini. Upravo taj novac će biti upotrijebljen za dovođenje predavača i organizovanje predavanja. Mi smo već obećali, a to ćemo i ispuniti, da će biti organizovana najmanje dva bodovana predavanja godišnje kako stomatolozi ne bi morali da idu u zemlje u okruženju da bi skupili potrebne bodove za produženje licence. Tu pričamo o 120 bodova u periodu od sedam godina i mi ćemo im kao Komora omogućiti da skupe te bodove, a članovi Komore kotizaciju, naravno, neće plaćati. Ovim putem pozvao bih sve kolege iz cijelog regiona da prisustvuju Drugom kongres stomatologa Crne Gore koji će se održati u Bečićima od drugog do četvrtog novembra. Za licencirane članove SK kotizacija će biti 50 odsto umanjena.
I još jedna bitna stvar, koju želim da napomenem, je da će u biltenu koji izlazi dva puta godišnje, pored stručnih članaka i pravne regulative biti objavljen i finansijski izvještaj iz kojeg će se vidjeti gdje je i koliko para prihodovano na račun Komore i taksativno navedene stavke gdje je novac potrošen.
