Često je mišljenje da su krivi zubi nasljedni i da ih naslijeđujemo od roditelja. To je samo polovično istina. U nastanku ortodontskih problema, kao i kod mnogih kompleksnih svojstava i bolesti, učestvuje više faktora.
Jedan od njih svakako je genetika. Međutim, uticaj okoline nikako nije zanemariv. Kako ćemo izgledati zavisiće o našim genima (naš genotip) tj. o onome što smo naslijedili od roditelja, ali i o drugim uticajima koje zovemo jednim imenom spoljni faktori.
Proces rasta i razvoja cijelog organizma, pa i vilice traje duže vrijeme i izložen je mnogobrojnim spoljnim uticajima, ali i vlastitoj funkciji i navikama. Tako se mijenja izgled organizma.
Blizanci
Primjer uticaja spoljnih faktora su jednojajčani blizanci koji uprkos identičnom genotipu ipak izgledaju različito.
Njihova velika sličnost međutim, ne proizlazi samo iz njihovog identičnog genotipa, već u većini slučajeva i iz vrlo sličnog načina i uslova života tokom djetinjstva i ranog odrastanja.
Što sve nasljeđujemo?
Nasljednost se za većinu svojstava ljudskog lica kreće između 40% i 60%, što pokazuje da su i i krivi zubi samo polovično nasljeđeni.
Ipak, postoje obilježja koja imaju nešto višu nasljednost od drugih. To su, naprimjer, broj zuba odnosno izostanak pojedinih zuba i njihova veličina. Smanjen broj trajnih zuba povezuje se sa uticajem oko 80 gena.
Nasljeđujemo i međusobne odnose vilica, a u nekim slučajevima i njihovu veličinu. Genetski je naizraženiji uticaj na donju vilicu. Bilo da je ona mala i nazad, ili da je velika i naprijed.
Više ne žvaćemo
Zbog meke hrane koju jedemo i gotovo ne žvaćemo, posebno u djetinjstvu smanjuje se veličina vilice. Nema, dakle, potrebe za jednakim brojem zuba kao što je imao naš daleki predak kada danas gotovo uopšte ne žvaćemo.
Današnji roditelji su toliko revnosni da samo što ne sažvaću djeci hranu pa makar djeca bila toliko velika da već idu i u školu. Zbog toga vilice postaju sve manje i u njima više nema mjesta za sve zube.
Najbolji primjer za to su treći kutnjaci (umnjaci ili zubi mudrosti) koji se danas u velikom broju slučajeva moraju vaditi.
Okluzijska trauma: Bol zuba izazvan lošim zagrizom
Urođeni nedostaci zuba
Naše današnje generacije sve češće nemaju zametke pojedinih trajnih zuba. Zubi mudrosti sve češće nedostaju tj. ne pojavljuju se njihovi zametci. Osim umnjaka još neki zubi češće nedostaju.
To su drugi gornji sjekutić i drugi donji pretkutnjak. Nedostatak drugog sjekutića ortodontskim putem vrlo često riješavamo dovođenjem očnjaka na njegovo mjesto i savršeno ga maskiramo da glumi sjekutić.
Trend brižnog roditeljstva šteti djeci
Danas je, takođe, mnogima normalno da se djetetu vjerojatno do puberteta hrana reže u tanjiru jer je, valjda, mladunče Homo Sapiensa toliko nespretno da bi se moglo povrijediti.
Trend brižnog ili hiperprotektivnog roditeljstva poprima pandemijske razmjere, djeca postaju predmetom opsesivnog ponašanja roditelja.
Dakle, osim što stvaramo razmaženu djecu, slabimo im i njihove motoričke sposobnosti, pa tako i žvaćne mišiće.
Zašto bi se vilice i lice razvijali kada za to nema potrebe? Takva iznenadna promjena u izgledu unutar kraćeg vremenskog perioda ili jedne generacije naziva se sekularna promjena.
Tako danas imamo učestalost ortodontskih nepravilnosti kod više od 80% školske djece.
Veličina zuba
Mali zubi u ustima se prepoznaju po razmacima među zubima što se zove rastresitost. Veliki zubi mogu se prepoznati po nepravilnom položaju što se zove zbijenost.
Naravno da će položaj zuba u vilici zavisiti i o veličini vilice.
Mala vilica i veliki zubi daće jaču sliku zbijenih zuba, a velika vilica i mali zubi veću rastresitost. Između ove dvije krajnosti puno je varijacija u izgledu zuba.
Ako na sve ove genetske varijabilnosti dodamo i uticaj okolnih faktora, dobijemo cijelu paletu ljudskih osmijeha i izgleda zuba.
Cilj ortodoncije je da se naprave pravilni zubi i lijepe osmijehe, ma kolike zube i vilice imali. Ortodoncija može svaku varijaciju osmijeha napraviti lijepom i skladnom, baš kao što i kipar oblikuje svoje skulpture.
Izvor: ordinacija Apolonija
