Nedavna poređenja vrijednosti lične zaštitne opreme i vrijednosti zlata na tržištu pokrenula su nekoliko zanimljivih pitanja, poput toga da li je pandemija SARS-CoV-2 natjerala ljude da cijene svoje zdravlje više nego što vrjednuju rijetke minerale ili statusne simbole.
Monetarna vrijednost lične zaštitne opreme naravno još uvijek nije ni blizu zlata, ali pružanje osnovnih usluga, poput stomatologije, sada zavisi od mogućnosti nabavke i cijene lične zaštitne opreme. Mnogi stomatolozi apsorbuju te dodatne troškove kako bi zadržali promet i broj pacijenata, ali o čijem trošku?
Potražnja za ličnom zaštitnom opremom eksponencijalno je porasla od marta 2020. godine i nastavlja da raste kako je i dalje u porastu broj zaraženih COVID-19 u svijetu.
Povećala se naravno i cijena sirovina koje se koriste za izradu lične zaštitne opreme. U nekim slučajevima, poput proizvodnje zaštitnih mantila i odijela, proizvođači prijavljuju poteškoće čak i u nabavci potrebnih sirovina za proizvodnju.
Principi tržišne ekonomije nalažu da zbog toga cijene lične zaštitne opreme mogu ići samo u jednom pravcu u vrijeme pandemije – nagore. U prosjeku, američki stomatolozi troše 11,10 dolara više po pacijentu na ličnu zaštitnu opremu nego što su trošili prije pandemije.
To je zaključak istraživanja od 25. juna ove godine od strane kompanije „Baird Ekuiti Research“, koje je stomatologe širom Amerike pitalo o njihovim troškovima i nabavkama lične zaštitne opreme.
Najveći dodatni trošak od 26 dolara po pacijentu zabilježilo je četiri odsto orinacija koje su učestvovale u istraživanju, a 14 odsto je reklo da troši dodatnu sumu između 16 i 20 dolara. Četvrtina praksi rekla je da troše između 11 i 15 dolara više po pacijentu, a 36 odsto više između 6 i 10 dolara.
Više od polovine (54%) anketiranih stomatologa izjavilo je da očekuju da će sami prihvatiti veće troškove lične zaštitne opreme, a 26% je reklo da će troškove prebaciti na pacijente. Pa kako će apsorpcija ovih dodatnih troškova uticati na stomatološke ordinacije?
U istraživanju je 52% stomatologa reklo da bi to navelo da pređu na dobavljače lične zaštitne opreme koji imaju niže cijene, a više od polovine (55%) je reklo da će smanjiti nabavku stomatološke opreme; 43% je reklo da će preći na nabavku potrošnog materijala niže cijene, a skoro svaki deseti (9%) je rekao da će veći troškovi lične zaštitne opreme dovesti do smanjenja plata zaposlenih.
Zapošljavanje nove radne snage u njihovim klinikama usporilo bi ili zaustavilo 28% vlasnika stomatoloških ordinacija kao rezultat većih troškova nabavke lične zaštitne opreme, a 37% je reklo da će odložiti planove za proširenje ili preuređenje svoje ordinacije.
Čak i ako se pacijentima ne budu naplaćivali direktno povećani troškovi za nabavku lične zaštitne opreme koja je potrebna za njihov stomatološki tretman, to će se na njih odraziti tako što će „plaćati“ na druge načine, poput dobijanja oralne njege nižeg kvaliteta zahvaljujući ograničenjima koja dodatni troškovi postavljaju na stomatološke klinike.
Napomena autora: Devedeset i jedan stomatolog iz čitavog SAD-a učestvovao je u istraživanju Baird; 93% njih su bili stomatolozi opšte prakse, a preostalih 7% specijalisti. Od anketiranih 54% je radilo u ordinaciji sa jednim stomatologom, a 46% u ordinaciji sa više stomatologa.
Izvor: Dental Tribune Srbija
