Parodontoza: simptomi, uzroci, liječenje i prevencija

Parodontoza je jedna od najčešćih bolesti desni i potpornog aparata zuba. Mnogi pacijenti dugo ne znaju da imaju problem, jer bolest u početku može napredovati tiho, bez jakog bola. Prvi znakovi često su krvarenje desni, crvenilo, otok, neprijatan zadah ili povlačenje desni.

Ako se parodontoza ne prepozna i ne liječi na vrijeme, može dovesti do slabljenja potpore zuba, klimanja zuba, povlačenja desni, osjetljivosti i na kraju gubitka zuba. Zato je važno reagovati već kod prvih simptoma, a ne čekati da zubi počnu da se pomjeraju.

Šta je parodontoza?

Parodontoza je naziv koji se u svakodnevnom govoru često koristi za parodontopatiju, odnosno uznapredovalu bolest potpornog aparata zuba.

Ta tkiva čine desni, kost i vlakna koja povezuju zub sa viličnom kosti. Kada se ta potporna tkiva upale i počnu da propadaju, zub postepeno gubi stabilnost.

Parodontologija je grana stomatologije koja se bavi prevencijom, dijagnostikom i liječenjem bolesti parodonta, odnosno desni i potpornog aparata zuba. Cilj liječenja nije samo da se ukloni upala, već i da se zaustavi napredovanje bolesti i sačuva što više prirodnih zuba.

Gingivitis, parodontitis i parodontoza: koja je razlika?

Gingivitis je upala desni i predstavlja početni, blaži oblik bolesti. Najčešće nastaje zbog nakupljanja plaka i bakterija uz ivicu desni. Desni tada mogu biti crvene, otečene, osjetljive i sklone krvarenju, posebno tokom pranja zuba ili čišćenja koncem.

U ovoj fazi bolest se obično može uspješno zaustaviti pravilnom higijenom, uklanjanjem kamenca i redovnim kontrolama kod stomatologa. Problem nastaje kada se gingivitis ne liječi na vrijeme.

Ako upala prodre dublje ispod desni i zahvati kost i vlakna koja drže zub, razvija se parodontitis, koji se u svakodnevnom govoru često naziva parodontoza. Tada liječenje postaje složenije, a rizik od klimanja i gubitka zuba veći.

Najčešći simptomi parodontoze

Parodontoza se ne mora odmah manifestovati jakim bolom. Zbog toga pacijenti često odlažu pregled, misleći da se radi samo o “osjetljivim desnima”. Ipak, određeni simptomi ne treba da se ignorišu:

• krvarenje desni tokom pranja zuba ili čišćenja koncem
• crvene, otečene ili bolne desni
• povlačenje desni i izgled “dužih” zuba
• neprijatan zadah koji ne prolazi
• osjetljivost zuba na hladno, toplo ili dodir
• gnoj ili neprijatan ukus u ustima
• klimanje zuba
• promjena položaja zuba ili razmaka između zuba
• bol pri žvakanju

Što se simptomi ranije prepoznaju, veća je mogućnost da se bolest zaustavi i da se spriječe ozbiljnije posljedice.

Zašto nastaje parodontoza?

Najčešći uzrok parodontoze je nakupljanje plaka i zubnog kamenca. Plak je mekana naslaga puna bakterija koja se zadržava na zubima, posebno uz ivicu desni i između zuba. Ako se ne uklanja redovno, plak se vremenom pretvara u kamenac koji dodatno iritira desni.

Bakterije iz plaka izazivaju upalu desni. Ako upala traje dugo, počinje da zahvata dublja tkiva, stvaraju se parodontalni džepovi, desni se povlače, a kost koja drži zub postepeno slabi.

Rizik od parodontoze povećavaju loša oralna higijena, pušenje, neredovno uklanjanje kamenca, dijabetes, genetska sklonost, stres, hormonalne promjene, određeni lijekovi i slabiji imunitet. Kod nekih pacijenata bolest napreduje brže, pa su redovne kontrole posebno važne.

Parodontoza u trudnoći

Tokom trudnoće desni mogu biti osjetljivije zbog hormonalnih promjena, pa se kod nekih trudnica lakše javljaju crvenilo, otok i krvarenje desni. To ne znači da svaka trudnica ima parodontozu, ali znači da oralnu higijenu i kontrole kod stomatologa ne treba zanemariti.

Ako se krvarenje desni, neprijatan zadah, otok ili povlačenje desni javljaju i prije trudnoće, stanje se tokom trudnoće može dodatno pogoršati. Zato je važno da trudnice nastave sa redovnim pranjem zuba, čišćenjem prostora između zuba i kontrolama kod stomatologa.

Stomatolog može procijeniti stanje desni i preporučiti bezbjedne mjere za održavanje higijene i smanjenje upale. Pregled ne treba odlagati ako postoji bol, otok, gnoj, klimanje zuba ili izraženo krvarenje desni.

Povlačenje desni kod parodontoze

Povlačenje desni je jedan od čestih znakova parodontoze. Kada se desni povuku, korijen zuba postaje više izložen, pa zubi mogu izgledati duže nego ranije. Takvi zubi često postaju osjetljiviji na hladno, toplo, slatko ili dodir.

Povučene desni ne treba posmatrati samo kao estetski problem. One mogu ukazivati na gubitak potpornog tkiva oko zuba. Što se ranije utvrdi uzrok povlačenja, veće su šanse da se stanje stabilizuje i spriječi dalje napredovanje bolesti.

Klimavi zubi i parodontoza

Klimanje zuba kod odraslih osoba nikada nije normalna pojava. Kod parodontoze do klimanja dolazi kada zub izgubi dio potpore u kosti i desnima. U početku se može primijetiti samo blago pomjeranje, a kasnije zub može postati osjetljiv pri žvakanju ili se vidljivo pomjerati.

Ako se zub klima, važno je što prije obaviti pregled. U nekim slučajevima zub se može stabilizovati liječenjem desni i smanjenjem upale, ali ako je gubitak kosti veliki, mogućnosti za čuvanje zuba mogu biti ograničene.

Kako se liječi parodontoza?

Liječenje parodontoze zavisi od stadijuma bolesti. Kod blažih oblika najvažnije je ukloniti uzrok upale: plak, kamenac i bakterijske naslage. To se radi profesionalnim čišćenjem zuba, uklanjanjem kamenca i obukom pacijenta o pravilnoj higijeni kod kuće.

Za detaljnije objašnjenje terapijskih opcija pročitajte i naš tekst o tome: kako se obavlja liječenje parodontopatije.

Kod dubljih parodontalnih džepova može biti potrebno dubinsko čišćenje, odnosno čišćenje površine korijena zuba ispod nivoa desni. Cilj je da se uklone bakterije i naslage koje održavaju upalu i omogućavaju dalje propadanje potpornog tkiva.

U nekim slučajevima stomatolog ili parodontolog može preporučiti dodatnu terapiju, lokalne lijekove, antibiotike ili hirurški tretman. Antibiotici se ne koriste na svoju ruku, već samo kada za to postoji razlog i po procjeni stručnjaka.

Važno je znati da se uznapredovala parodontoza ne “izliječi” jednom zauvijek kao običan kvar na zubu. Ona se može zaustaviti, kontrolisati i držati pod nadzorom, ali zahtijeva redovne kontrole, dobru higijenu i povremene parodontološke tretmane.

Šta se dešava ako se parodontoza ne liječi?

Neliječena parodontoza može imati ozbiljne posljedice. Kako bolest napreduje, desni se povlače, kost oko zuba slabi, zubi postaju osjetljiviji, a parodontalni džepovi se produbljuju.

Vremenom može doći do klimanja zuba, promjene položaja zuba, problema sa žvakanjem, neprijatnog zadaha, ponavljanih upala i gubitka zuba. Osim funkcionalnog problema, parodontoza može značajno uticati i na izgled osmijeha i samopouzdanje pacijenta.

Kada dođe do gubitka zuba i dijela vilične kosti, terapija postaje složenija i skuplja. Zato je mnogo bolje reagovati dok su promjene još u početnoj ili srednjoj fazi.

Kako spriječiti parodontozu?

Prevencija parodontoze počinje pravilnom oralnom higijenom. Zube treba prati najmanje dva puta dnevno, a prostor između zuba čistiti zubnim koncem, interdentalnim četkicama ili drugim sredstvima koje preporuči stomatolog.

Četkica ne može uvijek dobro očistiti mjesta između zuba i uz ivicu desni, zbog čega se plak upravo tu najčešće zadržava. Redovno čišćenje međuzubnog prostora smanjuje rizik od upale desni i nakupljanja bakterija.

Profesionalno uklanjanje kamenca u stomatološkoj ordinaciji takođe je važan dio prevencije. Kod osoba koje su sklone parodontopatiji, kontrole i čišćenje mogu biti potrebni češće od uobičajenih šest mjeseci.

Prestanak pušenja, dobra kontrola šećera u krvi kod osoba sa dijabetesom, uravnotežena ishrana i redovni stomatološki pregledi dodatno pomažu u očuvanju zdravlja desni.

Kada treba posjetiti stomatologa?

Stomatologu se treba javiti čim primijetite krvarenje desni, otok, bol, povlačenje desni, neprijatan zadah koji ne prolazi, gnoj, klimanje zuba ili promjenu položaja zuba. To su znakovi da je potrebno utvrditi stanje desni i potpornog tkiva.

Ako sumnjate na parodontozu, pregled ne treba odlagati. Stomatolog će procijeniti stanje desni, prisustvo kamenca, dubinu parodontalnih džepova, stabilnost zuba i po potrebi preporučiti snimak ili dodatnu terapiju.

Parodontoza ne mora značiti da ćete izgubiti zube, ali zahtijeva ozbiljan pristup. Pravovremeno liječenje, redovne kontrole i svakodnevna higijena mogu značajno usporiti ili zaustaviti napredovanje bolesti i pomoći da što duže sačuvate prirodne zube.