Zubne ciste u ustima su patološke šupljine koje su obložene tkivom i ispunjene tečnošću i mogu se razvijati u vilicima i u mekom tkivu (usna,obraz..).
Zubne ciste nastaju kao reakcija organizma na konstantnu infekciju koja dolazi preko vrha korijena u vilicu iz zubne pulpe koja je inficirana (gangrena), kao posljedica karijesa.
Zubne ciste se mogu razviti i okolo krunice neizniklog zuba, iz drugih razloga. Pogađaju muškarce i žene kao i djecu. Treba biti dodatno oprezan jer pacijent može da dobije i više cisti.
Ukoliko postoji više inficiranih zuba u ustima na svakom može nastati cista. Kod nekih ljudi veća je vjerovatnoća nastanka zbog loše higijene i netretiranih zuba sa velikim karijesom.
Smatra se da postoji i genetska predispozicija za razvoj ovih lezija, koje se svakako mogu spriječiti blagovremenom terapijom. Postoje neki urođeni sindromi kod kojih pored drugih poremećaja karakteristična je pojava multipnih cista.
Koji su simptomi koji mogu ukazati na postojanje ciste?
Zubne ciste u najvećem broju slučajeva započinju rastu bez simptoma dok ne dostignu odgovarajuću veličinu ili kada dospiju u stanje akutne infekcije. Sljedeća stanja mogu ukazati na postojanje ciste:
*Promijenjena boja zuba (znak da je došlo do odumiranja pulpe)
*Neliječene velike karijesne lezije na zubima
*Tvrdo izbočenje na kosti iznad zuba (kao posljedica rasta ciste)
*Fistula kod korijena iz koje se cijedi sadržaj
*U akutnoj fazi bol, otok, crvenilo kod zuba
*Neprijatan sekret iz nosa (znak da je perforirala sinus)
*Odsustvo nicanja stalnog zuba ili perzistentan mliječni zub…
Kako rastu postepeno ciste resorbuju okolnu kost i mogu oslabiti vilice, oštetiti susjedne zdrave zube, prodrijeti u susjedne anatomske strukture (sinus, nos) i napraviti ozbiljne komplikacije. Mogu se akutno inficirati i izazvati veliki otok na licu sa bolovima.
Gdje se mogu javiti ciste osim na zubima u usnoj duplji?
Praktično u svim tkivima, ali jedna od češćih lokalizacija je na donjoj usni. Ova cista nema veze sa zubima već nastaje zbog opstrukcije izvodnih kanala malih pljuvačnih žlijezda koje se nalaze u sluzokoži usta.
Do zapušavanja kanala dolazi zbog konstantnog grickanja donje usne (traume).
Kako se dijagnostikuju zubne ciste?
Informacije koje pruža pacijent u vezi ranijih otoka, bolova i drugih simptoma su veoma značajne. Kliničkim pregledom se mogu uočiti karijesni zubi ponekad otok kod vrha korijena i fistula.
Suverena dijagnostička metoda za zubne ciste je rtg snimanje zuba, pomoću koje možemo da postavimo dijagnozu, odredimo veličinu i lokalizaciju ciste, i odredimo adekvatnu terapiju. Kod svih zuba sa promijenjenom bojom i velikim karijesnim lezijama obavezno je napraviti rtg snimak.
Zašto je bitno postaviti preciznu dijagnozu u vezi cista u usnoj šupljini?
Cista je patološka lezija koja kada se formira nastavlja potpuno nezavistan rast i razaranje okolne kosti bez obzira na stanje zuba od kog je nastala.
To znači da ako se zub uzročnik izvadi ili izliječi, a cista ostane u vilici ona će i dalje nastaviti da raste svojim tokom.
Zato je potrebno izdiferencirati cistu od ostalih promjena na zubnom korijenu koje se za razliku od ciste mogu izliječiti tretiranjem uzročnika tj. inficirane pulpe.
Liječenje cista je isključivo hirurško. Potrebno je ukloniti cističnu leziju u potpunosti iz kosti. To je jedini pouzdan način. U istom aktu tretira se i zub uzročnik, skraćuje vrh korijena i kanal korijena hermetički zatvara.
Ukoliko je cistična lezija zahvatila veći dio korijena, zub uzročnik je potrebno izvaditi, a cistu obavezno hirurški ukloniti. Intervencija se izvodi u lokalnoj anesteziji, koja je dovoljna da pacijent ne osjeća nikakve bolove.
Konci se skidaju za nedelju dana. Ovako tretiran zub može da ostane u vilici još dugo i da bude uključen u protetsku rehabilitaciju (kao jedan od nosača mosta).
Izvor: ordinacija Smile Dent
