Američki stomatolog Temi Čen tvrdi da je za šest nedelja imao više pacijenata s polomljenim zubima nego za šest godina i da je glavni uzrok stres usljed pandemije.
Koronavirus je promijenio život svima, a kod većine je, zbog straha od zaražavanja, smrti, gubitka posla, znatno podigao i nivo stresa.
Ovaj stres,između ostalog, doveo je do toga da se kod velikog broja ljudi pojača problem škripanja, odnosno škrgutanja zubima, što je za posljedicu imalo znatno veći broj pacijenata sa prelomima zuba nego prije pandemije.
Napetost
„Vidio sam više preloma zuba u prethodnih šest nedelja nego u prethodnih šest godina“ iznio je šokantnu tvrdnju stomatolog Temi Čen, a objavljeno je na portalu „Njujork Tajmsa“.
Čen kaže da je stomatološku ordinaciju zbog koronavirusa zatvorio u martu, a kada ju je početkom juna ponovo otvorio, pacijenti sa slomljenim zubima počeli su da dolaze.
„Najmanje jedan prelom sam radio svakog dana. U prosjeku tri do četiri, a lošim danima i više od šest preloma“, kaže on.
Kao glavni razlog za to Čen navodi stres. Anksioznost povezana sa pandemijom, kako objašnjava, utiče na kolektivno mentalno zdravlje, a stres može dovesti do stezanja i škripanja zuba, što ih može oštetiti.
„Zbog stresa od koronavirusa telo je u stanju pobuđenosti, spremno za bitku, umjesto da se odmara i oporavlja. Sva ta napetost ide pravo u zube“, objašnjava ovaj doktor.
Dječiji stomatolog prof. dr Jovan Vojinović kaže za „Kurir“ da stres sam po sebi utiče na imunitet, pa ima veze i sa zdravljem zuba.
„Stres dovodi do grčenja mišića i normalno je da se bruksizam (stiskanje zuba i škripanje njima) javlja u situacijama stresa. Neko gricka nokte, neko pojačano pomjera ruke i noge, a neko pojačano žvaće. Ta radnja može biti potpuno nesvjesna i može se pojačavati noću. Primijećeno je da je ovaj problem u porastu kod mladih i da je povezan sa stresom“, objašnjava dr Vojinović.
Slatkiši
On dodaje da nije primetio da je u Srbiji porastao broj pacijenata sa prelomima zuba.
„Bruksizam dovodi do trošenja zuba, do oštećenja mekih tkiva, kao i do produbljivanja parodontopatije (progresivna bolest koja dovodi do klaćenja i ispadanja zuba), te ako je problem patološki, zube treba zaštititi“, zaključuje dr Vojinović i dodaje da stres može uticati i na pojačano uzimanje slatkiša, što može povećati broj karijesa, ali da ćemo tek za neko vrijeme moći da vidimo da li je koronavirus ostavio i takve posljedice.
Ozbiljne posljedice
Stomatolog dr Miloš Mitrović kaže za Kurir da je škripanje zuba povezano sa stresom i da svakako može ostaviti ozbiljne posljedice.
„Bruksizam je neurološko-fiziološka reakcija koja dovodi do habanja zuba. Do preloma može dovesti ako je zub sam po sebi bolestan – ako je karijesni, ima neku rupu, defekt ili je oslabljen. Međutim, teško da može dovesti do preloma zdravog zuba“, kaže dr Mitrović i dodaje pak da je prošlo jako malo vremena od početka epidemije i da će se tek u budućnosti znati koje su sve zapravo posljedice koronavirusa.
Izvor: Kurir
