Pandemija koronavirusa je vidno promijenila cio svijet, pa i naše navike. Do prije manje od godinu dana, nismo mogli ni da sanjamo da ćemo određene stvari početi da izbjegavamo.
Britansko udruženje stomatologa je, ove godine, objavilo da ih je, u periodu od marta do oktobra, posjetilo ukupno 19 miliona manje pacijenata nego u istom periodu prošle godine.
Ukoliko želite da posjetite svog zubara, preporučuje se da ga prethodno kontaktirate telefonom, ili mejlom i provjerite da li se u njegovoj ordinaciji obavljaju sve usluge kao ranije.
Koliki je rizik od zaraze koronavirusom kod zubara?
Iako je u bliskom kontaktu sa stomatologom rizik od zaraze kovidom-19 relativno visok, prema pisanju stranih medija, u nedavnoj studiji sa 2.200 američkih stomatologa na testiranju pozitivnih na kovid je bilo njih – manje od jedan posto.
Profesor Dejmijen Valmsli, naučni savjetnik British Dental Association (Britanskog udruženja stomatologa, BDA), kaže da je razlog za tako nizak broj zaraženih zubara to što svi oni već rutinski izuzetno paze na higijenu.
Valmsli, ipak, ističe da je rizik od zaraze kovidom-19, u stomatološkim ordinacijama, najviše prisutan zbog upotrebe instrumenata koji prskaju vodu, kao što su zubne bušilice. Zbog toga su, dodaje on, neki stomatolozi, u svoje ordinacije čak vratili stariju i sporiju opremu koja vodu prska manje, ili je ne prska uopšte.
Prema Valmslijevim riječima, većinu stomatoloških problema je moguće lako spriječiti pranjem zuba. Za sprječavanje karijesa i bolesti desni je dovoljno prati zube dva puta dnevno po dva minuta. Međutim, studije su pokazale zube, u prosjeku, peremo oko 43 sekunde, što nije dovoljno.
Kakvu zubnu pastu je najbolje koristiti?
Bilo koja pasta za zube sa fluorom je dobra, jer osim što sprječava razvoj novog karijesa, usporava i napredovanje već postojećeg.
Izvršni direktor Udruženja za oralno zdravlje, dr Najdžel Karter, kaže da ga brine sve veća dostupnost “prirodnih” pasta za zube bez fluora, koji je većini ljudi, ipak, potreban.
Da li je bolja klasična, ili električna četkica za zube?
Valmsli kaže da je čime perete zube manje važno od toga kako ih perete. Smatra da je obična četkica za zube podjednako dobra kao i električna, ako se zubi peru dva puta dnevno po dva minuta.
“Ako će vam biti od pomoći, neke električne četkice imaju i tajmer, ili čak aplikaciju koja mjeri vreme pranja. Meni je takva aplikacija pomogla da se naviknem da perem zube dva minuta, umesto minut i po, kao do tada”, kaže Karter.
Koliko često treba mijenjati četkicu za zube?
Stomatolozi preporučuju zamjenu četkice, ili njene glave, na svaka tri mjeseca, što malo ko radi. Britanci, u prosjeku, iskoriste do tri četkice godišnje.
Smanjuje li pranje zuba rizik od koronavirusa?
Profesor stomatologije sa Univerziteta u Bristolu, Martin Edi, kaže da uz redovno pranje ruku treba promovisati i češće pranje zuba, kako bismo se zaštitili od koronavirusa, jer antimikrobna sredstva u pasti za zube i vodici za usta smanjuju broj bakterija u ustima.
Iako to još uvijek nije dovoljno istraženo, studija Univerziteta Cardiff je, prošle nedelje, otrkila da neke vodice za usta zaista mogu da pomognu u ubijanju koronavirusa, a u toku su dalja istraživanja.
Šta još mogu da učinim za svoje zube?
Ako već redovno koristite zubni konac – držite se toga. Ako vam to još uvijek nije navika, stomatolozi preporučuju interdentalne čekice koje čiste međuzubni prostor i to pre pranja.
“Svjesnost šta jedete i kada jedete je od vitalnog značaja za zdrava usta”, kaže direktorka kliničke grupe za stomatologiju Najri Vitli. Ona dodaje i da mnogi ljudi konzumiraju previše šećera i alkohola, što šteti zdravlju usne duplje. Vitli zato predlaže da ograničite grickalice i konzumaciju šećera.
Zubni konac i krvarenje desni
Iako krv u ustima može svakoga da uplaši, Karter savjetuje da izdržite ukoliko ste se već odlučili za konac prije pranja.
“Krv najčešće nije pokazatelj da prejako četkate zube, već vjerovatno da ih ne četkate dovoljno dobro i vjerovatno će prestati čim se zubno meso malo oporavi.”
Kako da znam da li je zubu potrebna posjeta stomatologu i hitno liječenje?
“Takvi slučajevi obično uključuju oticanje lica koje se proteže na, ili oko vrata, krvarenje koje ne prestaje, ili zubobolju koja vas sprječava da jedete i spavate”, kaže Vitli, a u takvim slučajevima pozovite dežurnog stomatologa ili idite u Hitnu.
Izvor: Objektiv/Večernji
