Oralno zdravlje je značajan pokazatelj opšteg zdravlja, blagostanja i kvaliteta života i ne predstavlja samo zdravlje zuba, već i usne duplje uključujući i zdrav jezik, meko i tvrdo nepce, desni.
Bolesti usta i zuba mogu prouzrokovati bol, poremećaje funkcije žvakanja i govora, kao i psihološke probleme, te mogu dugoročno štetno uticati na ukupno zdravlje i blagostanje, prenosi Danas.
“Većina oralnih bolesti i stanja ima zajedničke faktore rizika sa vodećim nezaraznim bolestima (bolesti srca i krvnih sudova, maligne bolesti, hronične respiratorne bolesti i dijabetes)”, navodi se na sajtu Instituta Batut.
Za oralno zdravlje, kako preporučuju, nije samo važno održavanje adekvatne higijene i redovne posjete stomatologu, već i smanjenje unosa šećera, bezbjedno fizičko okruženje, smanjenje ili prestanak konzumiranja alkohola i pušenja. Pokazatelji oralnog zdravlja u svijetu i Srbiji na globalnom nivou govore da neko oralno oboljenje ima 3,5 milijardi ljudi.
Evropski region Svjetske zdravstvene organizacije ima najveću učestalost vodećih oralnih oboljenja (50.1 odsto odrasle populacije), neliječeni karijes stalnih zuba u svijetu je najčešće oralno oboljenje koje ima 2 milijarde ljudi, karijes mliječnih zuba ima 514 miliona djece u svijetu, dok od uznapredovale parodontopatije (oboljenja potpornog aparata zuba) u svijetu boluje skoro petina svjetske populacije.
Prema posljednjem Istraživanju zdravlja stanovništva Srbije iz 2019. godine, u Srbiji 55.3 odsto odraslog stanovništva procenjuje stanje svojih zuba i usta kao dobro, 57.8 pere zube više od jedanput dnevno, 16.5 procenata stanovnika uzrasta 25 godina i više imaju sve svoje zube, dok se dvije trećine stanovnika starijih od 15 godina izjasnilo da ima svog stomatologa. U periodu od 12 meseci koji su prethodili Istraživanju svaki treći stanovnik (39,4 odsto) je posetio stomatologa.
Koje su preporuke za očuvanje oralnog zdravlja
*briga o zdravlju usta i zuba deteta od rođenja i prva preventivna posjeta dječijem stomatologu u periodu od šestog mjeseca do navršene prve godine života;
*u zavisnosti od starosti djeteta, pranje zuba, pomoć i/ili nadzor nad pranjem zuba djeteta od strane roditelja/staratelja uglavnom do desete godine života;
*održavanje adekvatne higijene što podrazumijeva redovno pranje zuba ujutru i uveče pred spavanje, kao i poslije svakog obroka pastom za zube sa fluorom i korišćenje konca za zube;
*posjete stomatologu radi redovne kontrole najmanje jednom u šest mjeseci ukoliko nije potrebno učestalije zbog liječenja i uklanjanje zubnog kamenca od strane stomatologa;
*izbalansirana ishrana bogata voćem, povrćem i mliječnim proizvodima sa smanjenim unosom šećera (izbjegavati unos slatkih gaziranih napitaka i grickalica);
*prestanak pušenja;
*smanjenje ili prestanak konzumiranja alkohola;
*korišćenje zaštitne opreme za sportske aktivnosti (kaciga, štitnik za zube…).
Izvor: 021
