Mnogi stomatolozi sa razlogom kažu da zdrav osmijeh i svjež dah počinju na jeziku. Njega zuba i desni svakako je krucijalna za oralno zdravlje, ali ukoliko izostavimo jezik i pored pravilne i redovne njege, može se javiti neprijatan zadah, problemi sa bakterijama i slično.
Prirodno je da se u usnoj duplji razmnožavaju bakterije zbog hrane i pića koje konzumiramo i većina tih bakterija ne uzrokuje neprijatan zadah. Međutim, bakterije koje u svom metabolizmu ne koriste kiseonik (takozvane anaerobne bakterije) stvaraju bijeli sloj na jeziku i glavni su krivac za loš zadah.
Kako nastaju bijele i žute naslage na jeziku?
Štetne bakterije se pored jezika nastanjuju i između zuba kao i u „džepovima“ između zuba i desni, tj. na mjestima koja nisu toliko dostupna za čišćenje. Da bi ove bakterije preživejle i imale pogodnu podlogu za opstanak, stvaraju sluzni sloj koji ih prekriva i štiti od kiseonika. U takvoj okolini stvaraju se reakcije sa sumporom i upravo je on glavni krivac na neprijatan zadah.
Žuti jezik je najčešće posljedica razmnožavanja bakterija u usnoj duplji usljed konstantnog disanja na usta tokom spavanja, a ovaj problem može se javiti i u toku trudnoće i tada je posljedica hormonalnih promjena u tijelu. Ovo nije razlog za brigu, međutim, savet ljekara potrebno je potražiti ukoliko ga prate žgaravica, mučnina, pojava crvenih tačkica na jeziku ili grlu, peckanje, groznica ili čudan ukus i loš zadah. U tim slučajevima problem je možda i gastroenterološke prirode.
Zbog čega je loš zadah najprisutniji ujutro?
Tokom sna ne luči se tolika količina pljuvačke kao tokom budnog stanja, a i ne uzimamo tečnost toliko često kao što je to slučaj tokom dana, pa je ovo idealna podloga za razvoj bakterija. Anaerobne bakterije koje najčešće izazivaju loš zadah, ne vole vodu jer ona sadrži i kiseonik koji njima ne prija. Ukoliko osoba tokom sna često diše na usta, stvara gotovo idealnu podlogu za razmnožavanje ovih bakterija.
Šta pogoduje razvoju naslaga na jeziku?
Kafa i kisela hrana kao i preparati za ispiranje usta na bazi alkohola doprinose razvoju ovih štetnih bakterija jer isušuju usta i smanjuju pH vrijednost što naročito pogoduje ovim bakterijama. Ukoliko osoba u nedovoljnim količinama konzumira tečnost, češće će imati problema sa bakterijama i lošim zadahom.
Kako treba čistiti jezik?
Četkice koje sa zadnje strane imaju hrapavu površinu koja je namijenjena za čišćenje jezika, nisu toliko djelotvorne, jer je ta hrapava površina nedovoljno velika i ne može štetne naslage ukloniti temeljno. Umjesto toga nabavite specijalnu plastičnu spravicu koja je namenjena upravo temeljnom skidanju bakterija i bijelog sloja sa jezika.
Najveći dio bakterija nalazi se na unutrašnjoj strani jezika pa njoj posvetite više pažnje. Pokret ponovite i po nekoliko puta kako biste što temeljnije uklonili ove naslage. Primijetićete da je nakon čišćenja jezik povratio svoju prirodnu boju i da bijelih naslaga više nema. Ovu naviku potrebno je ponavljati svakodnevno. Nakon ovoga jezik možete dodatno očistiti pastom za zube i isprati vodicom za usta koja nije na bazi alkohola.
Izvor: ordinacija Dental Oral Center
