Ispitivanja su pokazala da se 70 odsto ukupnog karijesa razvija upravo na griznim površinama bočnih zuba. Zbog toga je i značaj zalivanja fisura izuzetno veliki. Fisura je linijsko udubljenje na okluzalnoj površini zuba (površina zuba koja služi za žvakanje). To je izuzetno uzan prostor, toliko uzan da u njega ne može da uđe vlakno četkice za zube, ali zato mogu ostaci hrane i bakterije. Zubni kvar odatle najčešće i počinje. Fisure su najslabije mineralizovani dijelovi zubne gleđi i zato je to najneotporniji dio zuba.
Postupak je apsolutno bezbolan, tako da ga djeca lako prihvataju i dobar je uvod za neke obimnije intervencije na dječijim zubima. Postoji više vrsta materijala za zalivanje fisura, ali u osnovi sve su to neke vrste smola slične plombama koje čvrsto prijanjaju za gleđ i tu se uspješno zadržavaju više godina. Na taj način oni onemogućavaju ulazak i zadržavanje bakterija u tom uskom prostoru i tako smanjuju mogućnost kvara i do 70 odsto. Ovi zalivači fisura su obično bijelo obojeni da bi pacijenti mogli kod kuće da provjeravaju da li oni i dalje stoje na svom mjestu. Stomatolog treba u početku barem jednom u šest mjeseci da izvrši kontrolu zalivenih fisura.
U savremenoj stomatologiji, kao dokazana preventivna mjera, primjenjuje se zalivanje – lakiranje fisura na svim zdravim kutnjacima (molari) i predkutnjacima (premolarima) kako mliječnim, tako i stalnim. Ponekad se zaliva i početni karijes u fisurama, jer su istraživanja pokazala da u tom slučaju dolazi do potpune remineralizacije tj. data je šansa organizmu da se sam izbori sa karioznim procesom. U tome posebno mogu da pomognu savremeni materijali na bazi glas – jonomera. Zub se prvo očisti nekom profesionalnom pastom, osuši, premaže 37 odsto fosfornom kiselinom, nanese se zalivač i prosvjetli, zatim se provjeri zagriz (ukloni se višak ako je potrebno) i to mjesto ispolira.
