Ukoliko ste doživjeli takav bol da niste sigurni koji zub vas boli, jer vas boli cijela strana i sinusi i uho, i glava, velike su šanse da imate pulpnu zubobolju. Pulpa je najvitalniji dio zuba, to je meko tkivo u korijenu zuba koje sadrži nerv, krvne sudove i vezivno tkivo. Kada dođe do njene infekcije ili oštećenja, stomatolog će preporučiti vađenje živca i pokušati na taj način da zaustavi dalje propadanje zuba. Iako zvuči zastrašujuće, vađenje živca je zapravo bezbolna procedura kada je sprovode dobri stomatolozi. Krenimo, za početak od objašnjenja šta je to zubni živac, kada je neophodno njegovo vađenje i kako se ono izvodi.
Šta je to živac zuba i gdje se nalazi?
Zubni živac je opšteprihvaćen naziv za zubnu pulpu, iako pored nerva pulpu čine još i limfni sudovi, krvni sudovi i vezivno tkivo. Ovo je najmekši i najvitalniji dio zuba, koji ne samo da čini njegovo jezgro, no čini i zub živim. U predjelu krunice zuba ona se nalazi u komori pulpe, dok je u predjelu korijena u kanalu korijena zuba. Pulpu, sa svim krvnim sudovima, vezivnim vlaknima i nervom, od napada bakterija i infekcija štiti sloj dentina. Dentin je najveći dio zuba i kroz njega prolaze mali nervni završeci koji zapravo mogu dati signal – ukoliko dođe do razvoja karijesa na gleđi. Gleđ je najtvrđi dio zuba i predstavlja ujedno i najtvrđe tkivo u čitavom ljudskom organizmu. Ipak, do njenog propadanja i te kako može doći, ukoliko se oralna higijena ne sprovodi pravilno i redovno. Karijes može napredovati i dospjeti do dentina. Dentin je mekše tkivo od gleđi, te je tako put kvara do zubne pulpe i nerva mnogo brži. Jednom kad se inficira pulpa, pristupa se njenom liječenju. Liječenje kanala korijena podrazumijeva umrtljivanje i vađenje živca, odnosno zubne pulpe.
Čemu služi zubni živac?
Iako je ključ vitalnosti zuba u zubnom živcu, istina je da zub može nesmetano obavljati svoju funkciju čak i kad nema nerv u sebi. U toku razvoja zuba i njegovog rasta, pulpa ima nemjerljiv značaj. Ipak, jednom kad zub izbije kroz desni, značaj pulpe se u tom smislu smanjuje. Zapravo, zubni živac nakon toga igra uglavnom senzornu ulogu – ona obezbjeđuje zubu osjećaj toplog i hladnog. Sa ili bez zubnog nerva, zub funkcioniše. Međutim, jednom kad se obavi vadjenje živca zub će biti manje održiv, krt i sklon lomljenju.
Kada je neophodno vađenje živca iz zuba?
Liječenje kanala korijena naziva se još i endodontskom terapijom, a podrazumijeva uklanjanje infekcije iz zuba i vađenje zubnog živca. Iako i na sam pomen vađenje živca zvuči kao bolan proces, zahvaljujući anesteticima ovo je bezbolna terapija. Kada je neophodno da se njoj pristupi?
Inficiran zub i pulpa – duboki karijes
Kada se karijes proširi sa gleđi na dentin i stigne do pulpe, neophodno je da se infekcija zaustavi, te da se spriječi njeno širenje na okolna tkiva, kao što je alveolarna kost, na primjer. Tada se pristupa liječenju kanala korijena zuba, gdje se pulpa nalazi. Karijes koji je zahvatio sva zubna tkiva naziva se duboki karijes.
Gangrena zuba
Nerijetko se događa da iz straha od posjete stomatologu osoba ignoriše bol u zubu ili kad je to nemoguće – uz pomoć analgetika umiri bolove. Zubobolja na taj način umine, bolovi prestanu, pa osoba misli da je riješila problem. Međutim, to ne može biti dalje od istine. Proces koji je započeo u zubu neće se zaustaviti sam od sebe. Ukoliko se infekcija ne liječi, dolazi do odumiranja pulpe, odnosno do gangrene zuba. Gangrenu, pored nesnosnog bola koji se navraća, prate upaljene desni i neprijatan zadah iz usta, a zub mijenja svoju boju. Liječenje je sporo, a ako se ne započne na vrijeme, može biti i bez uspjeha, što za krajnji rezultat, nažalost, ima vađenje zuba.
“Mrtav zub”
Mrtav ili nevitalan zub je ništa drugo do zub čiji nerv je mrtav. Bez obzira na to šta je uzrokovalo odumiranje zubne pulpe, liječenju kanala korijena se pristupa momentalno. Vađenje živca zuba jedini je način da se spriječi širenje bakterija na okolne zube i desni.
Trauma ili lom zuba
Ukoliko dođe do preloma zuba, može se desiti da se lom proširi duboko u zub i dostigne pulpu. U tom slučaju je neophodno obaviti vađenje živca. Takođe, kad dođe do neke traume, te se na zub izvrši veliki pritisak, postoji mogućnost da završetak nerva bude odsječen. To će za posljedicu imati odumiranje nerva i indikacija je vađenja živca. Ono što je neobično kod trauma i njihovog efekta na pulpu jeste da se odumiranje nerva može desiti odmah ili čak godinama pošto je došlo do povrede.
Resorpcija korijena zuba
Jedna od reakcija na traumu ili presađivanje zuba može biti resporpcija korijena, kada se rastvara struktura zuba. Ako oštećenje počinje sa spoljašnje strane korijena i krene prema unutra, to se naziva spoljna resorpcija korijena. Ako se zub rastvara iz sredine ili iznutra zuba i napreduje ka spolja, klasifikuje se kao unutrašnja resorpcija. U oba slučaja resorpcija može napasti kanal pulpe i vitalni nerv i krvne sudove koji se nalaze u njoj. Ako do toga dođe vađenje živca je neophodno, i to prije nego što resorpcija uništi veću strukturu zuba.
Vađenje živca zuba – postupak
Endodontska terapija podrazumijeva liječenje u tri koraka, koji se stomatolog obavlja u jednoj do tri posjete u zavisnosti od toga da li zub ima jedan ili više korijena.
1.Čišćenje kanala korijena
Početak liječenja zahtijeva da se kanal korijena očisti od infekcije i upravo u ovoj fazi radi se i vađenje živca. Stomatolog pravi mali otvor na površini zuba, čisti ga od karijesa i uklanja bolesno ili mrtvo pulpno tkivo. Ovaj postupak se obavlja pod anestezijom, te pacijent ne osjeća bol.
2.Punjenje kanala korijena
Nakon vađenja pulpe od izuzetnog je značaja da se šupljina kanala korijena dezinfikuje, što stomatolog radi ubrizgavanjem različitih rastvora. Nakon toga se kanal puni posebnim pastama i zatvara cementom.
3.Dodavanje krunice ili njeno punjenje
Sada kada je zub „mrtav“, odnosno bez dotoka hranljivih materija biće skloniji lomljenju i trošenju. Krunica mora imati adekvatan ispun, te se nakon završetka prethodne faze pristupa plombiranju zuba. Jednom kad se ispuni zub, osoba ga može koristiti kao i prije. Tamo gdje je krunica toliko propala radi se njena zamjena. Kod zakrivljenih kanala ili kod zuba sa dva ili tri korijena, endodontsko liječenje zahtijevaće još jednu do dvije posjete stomatologu.
Da li boli vađenje živca?
Pacijente kod vađenja živca uglavnom najviše brine bol. Međutim, uz upotrebu adekvatnog anestetika ovaj tretman je relativno bezbolan. Bol poslije vađenja živca na koji se osoba žali i koji osjeća, ne potiče od liječenja već od infekcije. Liječenje ne izaziva bol, već naprotiv pomaže da se ublaži. Sasvim je izvjesno da će nakon terapije zub neko vrijeme biti osetljiviji na pritisak i nadražaje, ali je moguće ublažiti bolove lijekovima koji se mogu kupiti u apoteci bez recepta. Ukoliko smatra da je neophodno, stomatolog može prepisati antibiotik.
Spriječite infekcije – mjere prevencije po preporuci stomatologa
Da biste spriječili propadanje zuba, bolesti desni, karijes i različite infekcije, stomatolozi savjetuju nekoliko jednostavnih, a korisnih radnji koje svaka osoba treba da obavlja:
Redovno pranje zuba
Pravilna oralna higijena poštedeće vas mnogih nevolja sa zubima. Ukoliko perete zube kad ustanete i obavezno pred spavanje, te bar jednom u toku dana, velike su šanse da ćete se zaštititi od karijesa i zubnog kamenca. Redovna higijena podrazumijeva četkanje zuba do tri minuta. procjenjuje se da je to vreme dovoljno da se sa zuba skinu sve naslage i ostaci hrane.
Upotreba odgovarajuće paste i četkice
Iako djeluje kao da je bez značaja, izbor paste za zube i četkice za zube ima veliku ulogu u oralnom zdravlju. Stomatolozi preporučuju upotrebu paste sa fluorom, te savjetuju odabir četkice prema individualnim karakteristikama svake osobe. Primjera radi, meke četkice se preporučuju osobama sa osjetljivim (i/ili upaljenim) desnima. Meka vlakna će masirati upaljenu gingivu i pomoći u liječenju upalnog procesa.
Čistite zube zubnim koncem
Uz četkicu i pastu, zubni konac je osnovno sredstvo oralne higijene. Upotrebom zubnog konca čistite prostor između zuba do kog četkica možda ne dopire, te skidate meke naslage sa zuba. Bakterije iz dentalnog plaka glavni su uzročnik nastanka karijesa.
Redovno posjećujte stomatologa
Preventivni stomatološki pregledi nisu gubljenje vremena, već naprotiv, čuvaju vaše dragocjeno vrijeme i oralno zdravlje. Jednom godišnje posjetite svog stomatologa i pratite stanje svojih zuba, jer vas svako blagovremeno otkrivanje problema može poštedeti dugih procesa lečenja karijesa.
Pazite šta jedete
Poznato je da gazirana pića i slatkiši utiču nepovoljno po zube. Kiseline i šećeri mogu oštetiti gleđ i izazvati karijes. Opredijelite se za zdravu hranu bogatu vitaminima i mineralima, a posebno onu koja u sebi sadrži dosta kalcijuma, kao što su mliječni proizvodi, na primjer. (www.dentalimplants.rs)
