Osim što utiče na stanje našeg duha i tijela, stres takođe može izazvati ozbiljna oštećenja usne šupljine, desni i zuba. Stres se može dovesti u vezu sa sljedećim problemima:
*afte i suhoća usta,
*bruksizam,
*loša oralna higijena i nezdrave navike u ishrani,
*parodontopatiju ili pogoršavanje postojećih problema sa desnima.
Pitate se koja je tačno veza između stresa i oralnog zdravlja? Pokušaćemo da objasnimo svaki problem pojedinačno.
Afte i suvoća usta
Stres se kod nekih ljudi može manifestovati kao suvoća usta, odnosno smanjena proizvodnja pljuvačke. Ta neugodna pojava može se pojaviti pred neki bitan događaj, a ako potraje duže vrijeme može pogodovati oralnim problemima. Pljuvačka je naša prva linija odbrane od mikroorganizama u ustima.
Pljuvačkom ispiramo komadiće hrane i kiseline koje oštećuju gleđ. Takođe, ona sadrži minerale koji omogućavaju remineralizaciju gleđi. U okolini bez pljuvačke, bakterije nesmetano prerađuju ugljikohidrate od zaostalih ostataka hrane i utiču na razvoj karijesa, ali i parodontnih bolesti. Sve to utiče i na još jednu neugodnu pojavu – loš zadah.
Bakterije koje se natalože na jeziku, desnima i zubima proizvode kiseline neugodnog mirisa, a kada nema pljuvačke da ih ispere, ti mirisi su intenzivniji. Afte se često pojavljuju u donjem dijelu usne šupljine kada oslabi imunitet, pa ni ne čudi povezanost sa stresom.
Afte u pravilu prolaze same od sebe, nakon otprilike 10 do 14 dana. Ipak, uticajem stresa njihovo trajanje se može produžiti, kao i površina tkiva usne šupljine koje je zahvaćeno aftama. U tom slučaju potrebno je javiti se specijalisti.
Bruksizam
Bruksizam je stručni izraz za prekomjerno, forsirano stiskanje i škripanje zubima koje nije povezano sa žvakanjem hrane, a pogotovo se javlja noću. Posljedica je stresa, ansioznosti i psihičke napetosti. Bruksizam je kod većine pacijenata prolazna pojava, koja nestaje kada se pacijent riješi stresa.
Međutim, kao što i sami znate, u današnje vrijeme to i nije baš tako jednostavno. Stoga, prvo se sanira sva eventualna šteta nastala bruksizmom, da bi se nakon toga izradila udlaga koja se stavlja na zube svaku veče prije spavanja i time se smanjuju simptomi nastali škripanjem i stiskanjem zuba. Udlage za bruksizam mogu spriječiti bruksizam i njegove negativne posljedice, jer će onemogućiti dalje trošenje i slabljenje žvačnih ploha na zubima, po potrebi povisiti zagriz, omogućiti pravilan položaj viličnih zglobova i spriječiti glavobolje i bolove u vratu i uvu, koje često uzrokuje bruksizam.
Sljedeći korak u terapiji korekcija zagriza. To je moguće postići selektivnim brušenjem zuba i izradom protetskih nadomjestaka. Kod jače istrošenosti zuba neophodna je protetska terapija kojom se rekonstruiše pravilna okluzija, a često je, zbog velike istrošenosti zuba, neophodna i endodontska terapija (liječenje zuba). Nakon završetka svih ovih terapija i rekonstrukcije protetskim nadomjescima, pacijent bi i dalje trebao nositi udlagu.
Loša oralna higijena i nezdrave navike u ishrani
Zanemarivanje vlastite oralne higijene može dovesti do raznih dentalnih poteškoća kao što su karijes i parodontalne bolesti. Sa druge strane tu su i oni koji žele uštediti vrijeme, pa tako intenzivno četkaju zube da brže završe, a posljedica je oštećenje gleđi. Ako već imate neko oboljenje desni, preskakanje svakodnevne higijenske rutine može pogoršati problem. Ako su vam zubi dobrog zdravlja, propuštanje pranja i čišćenja koncem može da dovede do pojave karijesa.
Uz to, dok ste pod stresom, obično ste skloni lošijim prehrambenim navikama, poput konzumiranja slatkiša i ispijanja gaziranih sokova. Ove navike povećavaju rizik od kvarenja zuba i mnoge druge probleme. Zapamtite – izbalansirana ishrana, redovna posjeta stomatologu i dobra oralna higijena (pranje zuba i čišćenje koncem dva puta dnevno) mogu spriječiti pojavu parodontopatije. Podsjetite se važnosti pravilne oralne higijene i zdrave ishrane. Povećajte fizičku aktivnost što će vam pomoći da umanjite stres i osjećate se punim energije. Takođe, ojačaće vaš imunitet, što će značajno uticati na vaše opšte zdravlje.
Parodontopatiju ili pogoršavanje postojećih problema sa desnima
Parodontopatija predstavlja bolest zuba i desni, tj. zubnog tkiva, a razvija se u nekoliko faza. Prvi simptomi parodontopatije jesu crvenilo desni i krvarenje pri četkanju. To su ujedno i simptomi gingivitisa, odnosno zapaljenja desni koji je i prva faza ovog progresivnog oboljenja. U sljedećoj fazi javlja se preosjetljivost zuba zbog povlačenja desni.
Kasnije, pacijent počinje primjećivati da se zub klati i da je izdužen, što je zadnji stadijum. Glavni uzrok parodontopatije je loša oralna higijena, a to mogu biti i: neadekvatne zubne plombe i protetske nadoknade, pušenje, virusne i gljivične infekcije, genetski faktori, neki lijekovi, dijabetes, nedostatak nekih vitamina i mineral, a kao čest uzrok spominje se stres.
Stres vodi do depresije, a depresivni ljudi prema naučnim istraživanjima imaju dva puta veći rizik od nepovoljnog ishoda liječenja desni, za razliku od ljudi koji nemaju psihičkih problema. Ne možete uticati na to da depresija ili stres nestanu. Međutim, možete naučiti strategije koje će vam pomoći u borbi protiv ove pojave. Uz to, izbalansirana ishrana, redovna posjeta stomatologu i dobra oralna higijena mogu spriječiti pojavu parodontopatije.
Izvor: ordinacija Maglajlić&Šunkić
