Karijes ili zubni kvar predstavlja proces razaranja zubnog tkiva. U tom procesu veoma značajnu ulogu igraju kariogene bakterije, učestalost konzumiranja hrane i napitaka kao i održavanje higijene.
Ishrana je najvažniji faktor za razvoj i održavanje svih živih bića. Utiče na proces rasta, održavanja i obnove cijelog organizma, pa samim tim ima uticaja i u toku formiranja zuba, kao i uticaj na nastanak karijesa.
Djelovanje hrane na zube je fizičko-mehaničko i hemijsko. Ishrana savremenog čovjeka svodi se na uzimanje mljevene, usitnjene, razmekšane, polupripremljene hrane koja se lako proguta ili sa vrlo malo napora.
Zbog toga dolazi do pasivnosti i gubitka funkcije aparata za žvakanje. Pored toga, izostaje mehaničko čišćenje zuba, nedostatak masaže potpornog aparata zuba, smanjenje lučenja pljuvačke – pri čemu izostaje njeno pozitivno djelovanje.
Uzimanje sirove, svježe, čvrste i neprerađene hrane sa što manje ugljikohidrata djeluje pozitivno na zube i smanjuje mogućnost pojave karijesa i oboljenja potpornog aparata zuba.
Hemijski uticaj hrane je jako značajan a odnosi se na to da ako se unesena hrana dugo zadržava u ustima, zbog nesprovođenja higijene vremenom dolazi do demineralizacije cakline – odnosno početka zubnog kvara.
Takva zubna caklina više nije adekvatna zaštita dubljem tkivu dentinu, koji se nalazi ispod nje, pa se proces razgradnje nastavlja. Istraživanja su pokazala da osobe koje uzimaju više bjelančevina u ishrani imaju manje karijesa od onih koji pretežno jedu ugljikohidrate.
Smatra se i da masti imaju izvjesnu zaštitnu ulogu. Što se ugljikohidrata tiče najštetniji su prerađeni, oni koji su ljepljivi i dugo se zadržavaju u ustima. To su razni slatkiši, bombone, čokolade, karamele i sl. Naročito je štetno ako se uzimaju između obroka.
Manji potencijal za nastanak karijesa imaju ugljikohidrati sadržani u hljebu (pri čemu je crni hljeb najzdraviji, a bijeli više ljepljiv i sadrži manju količinu korisnih sastojaka pa je samim tim nepovoljan za zube), krompiru, riži.
Negativan uticaj na zube imaju i gazirana pića, koja uglavnom sadrže velike količine šećera i raznih kiselina, a posebno ih treba reducirati u ishrani djece. Prema nekim istraživanjima osobe koje piju tri ili više gaziranih pića dnevno imaju 62% više karijesa od onih koje ne piju.
Na nastanak karijesa utiče i učestalost uzimanja obroka, pri čemu je najpovoljnije imati nekoliko konkretnih obroka u toku dana, sa što manje međuobroka i grickalica a zube prati 20 – 30 minuta nakon jela da bi se omogućilo mehaničko i enzimsko djelovanje pljuvačke.
Dakle za zube (a i cjelokupni organizam) je najpovoljnija hrana bogata bjelančevinama, mliječni proizvodi (sirevi, jogurt), sirovo voće i povrće, a što se grickalica tiče – orašasti plodovi. Najbolje i najzdravije piće za zube i cijeli organizam je naravno voda.
[…] Uticaj ishrane na pojavu karijesa […]