Upala desni je opasnija nego što se čini na prvi pogled

Procjenjuje se da će skoro 95% ljudi u nekom momentu razviti gingivitis. Gingivitis predstavlja bolnu upalu desni koja je veoma česta pojava kod odraslog stanovništva. Ovo stanje izaziva iritaciju, crvenilo i otok gingive – dijela desni oko vrata zuba.

Osoba koja ima gingivits može primijetiti prisustvo krvi nakon pranja zuba, piše Stetoskop.info. Gingivitis je blaga forma bolesti desni, ali je neophodno adekvatno joj pristupiti, jer neliječena može dovesti do parodontitisa, ozbiljnog oboljenja desni, te na kraju, gubitka zuba.

Postoji dva glavna tipa gingivitisa:
*Gingivitis izazvan zubnim plakom – nastaje kada nakupljanje plaka iritira desni, što dovodi do upale i bola;
*Gingivitis koji nije izazvan zubnim plakom – nastaje kao rezultat bakterijske, virusne ili gljivične infekcije, alergijskih reakcija, reakcija na strana tijela i drugih bolesti i stanja.

Uzrok nastanka upale desni
Glavni uzrok gingivitisa je neadekvatna higijena usne duplje, koje uzrokuje formiranje zubnog plaka oko i između zuba. Zubni plak je biofilm koji se prirodno akumulira na zubima kada se bakterije pričvrste na glatku površinu zuba. Ova ljepljiva naslaga se formira kada skrob i šećeri u hrani stupaju u interakciju sa bakterijama koje se nalaze u ustima.

Ukoliko se mehanički ne uklanja redovno, plak se može stvrdnuti u kamenac (tartar) u blizini desni, na dnu zuba. Tada će imati žuto-bijelu boju i samo ga stomatolozi mogu ukloniti. Ovo nagomilavanje plaka i kamenca okida imunološke reakcije koje izazivaju upalu.

Faktori koji utiču na razvoj zapaljenske reakcije na desnima su:
*Slaba higijena usne šupljine i zubne naslage – izazivaju tzv. gingivitis simplex, to jeste gingivitis prljavih usta;
*Pušenje i stres – izazivaju akutni nekrotični ulcerozni gingivitis, koji se vrlo često razvija u ulcerozni parodontitis. Uz prethodno navedeni, ulcerozni gingivitis se ubraja u najčešće bolesti gingive. Počinje u mladosti, najčešće u jesen i zimu, ili poslije stresnih situacija;

*Nedostatak nekih vitamina (hipovitaminoza) – deficijencija vitamina C, vitamina D i vitamina B12 su jasno povezani sa nastankom gingivitisa;
*Dijabetes (šećerna bolest) – neregulisani šećer u krvi može povećati koncentraciju glukoze u pljuvačci, što dovodi do pojačanog rasta bakterija u ustima i nakupljanja plaka na zubima;

*Hormonske promjene (pubertet, menopauza, trudnoća, menstruacija) – pod uticajem velikih hormonskih promjena, u trudnoći može nastati gingivitis gravidarum, a u pubertetu gingivitis pubertas;
*Primjena lijekova – lijekovi koji smanjuju lučenje pljuvačke, određeni antiepileptici, kao i lijekovi za određena srčana oboljenja, povezana su s nastankom upale desni;

*Genetička predispozicija – osoba će imati više šanse da razvije upalu desni ukoliko je neko iz njene bliske porodice imao gingivitis;
*Starost – što je osoba starija, ima veće šanse da dobije upalu desni;
*Autoimuna oboljenja – autoimune bolesti mogu uzrokovati oštećenje krvnih sudova i nerava, uključujući i one u ustima. Kada su krvni sudovi u desnima oštećeni, postoji povećan rizik od bolesti desni, pa samim tim i gingivitisa.

Simptomi gingivitisa i klinička slika
Gingivitis karakteriše slabija ili jača upala gingive (zubnog mesa). Upala počinje u dijelu gingive između zuba (interdentalne papile), širi se na ostatak gingive, a u uznapredovaloj fazi zahvata cijelu gingivu.
Gingivitis karakterišu sljedeći simptomi:
*zapaljenje desni i promjena boje;
*osetljivost desni i bol pri dodiru;
*krvarenje iz desni prilikom pranja zuba četkicom ili čišćenja koncem;
*halitoza (neprijatan zadah iz usta);
*povlačenje desni.

Promjena boje počinje laganim crvenilom, da bi u hroničnoj fazi postala jarko crvena. Gingiva je otečena i bolna, krvari i na najmanji dodir, ali i spontano. Ako gingivitis dugo traje zbog otoka, postoji sklonost povećanja gingive. Kada govorimo o gingivitisu u trudnoći (gingivitis gravidarum), on ne mora nužno pratiti svaku trudnoću.

Pri dobroj higijeni usne šupljine i redovnoj kontroli, šansa da nastane upala desni je mala, međutim ako postoji bakterijski plak, ona će se javiti i zbog uticaja hormona, biti jače izražena. Slično važi i za gingivitis u pubertetu. Često nastaje kao posljedica izraženog disanja na usta, podjednako je čest kod dječaka i kod djevojčica i simptomi su isti kao kod ostalih vrsta gingivitisa, samo su zbog hormonskog uticaja izraženiji. Prestankom puberteta promjene neće nestati, ako su i dalje prisutni faktori koji pospješuju proces.

Komplikacije gingivitisa (upale desni)
Neliječeni gingivitis može napredovati do bolesti desni koja se širi na osnovno tkivo i viličnu kost, što je mnogo ozbiljnije stanje koje može dovesti do gubitka zuba. Smatra se da je hronična upala gingive povezana sa nekim sistemskim bolestima kao što su respiratorna oboljenja, dijabetes, koronarna arterijska bolest, moždani udar i reumatoidni artritis.

Neka istraživanja sugerišu da bakterije odgovorne za parodontitis mogu ući u krvotok kroz tkivo desni, što može loše uticati na zdravlje srca, pluća, mozga i drugih organa i sistema organa, te dovesti do različitih stanja i oboljenja.

Liječenje i prevencija
Liječenje gingivitisa uglavnom je usmjereno na stomatološko odstranjivanje svega što izaziva lokalnu iritaciju, kao i sprječavanje odlaganja bakterijskog plaka koji je i inicijator upalnog procesa gingive. U pojedinim slučajevima indikovana je primjena antibiotika, a u težim oblicima i antiprotozoika (metronidazola).

Higijenu usne šupljine treba sprovoditi redovno i na pravi način, pravilno odabranom četkicom, uz obavezno korišćenje zubnog konca. Zube je potrebno prati dva minuta, ujutru prije doručka i uveče, minimum pola sata nakon posljednjeg obroka. Zubni konac ili međuzubne četkice je potrebno koristiti jednom dnevno, prije pranja četkicom.

Pasta za zube treba da bude obogaćena fluoridima koji imaju zaštitno dejstvo od karijesa, a nakon pranja je dovoljno ispljunuti je i ne ispirati, da bi se održalo protektivno dejstvo fluorida.

Ukoliko imate potrebu da isperete usta vodom nakon pranja zuba, nakon toga iskoristite tečnost za ispiranje usta bez etanola, s fluoridima.

Tečnost mućkajte po ustima 30 sekundi i nakon toga je ispljunite, bez ispiranja vodom. Preventivna stomatologija usmjerena je ne samo na prevenciju oralnih bolesti, nego i na liječenje ranih znakova s namjerom da se spriječi širenje bolesti.

Kako bi se prevencija u praksi i ostvarila, treba istaći dobru edukaciju kao i saradnju pacijenta i stomatologa, prije svega u smislu razvoja povjerenja, nakon čega, naravno, slijede redovni pregledi (kontrole) na svakih 6 mjeseci, uz čišćenje zuba i liječenje zapuštenog zuba na vrijeme, prije nego što početni procesi uzmu maha i naprave nepopravljivu štetu.