Stručnjaci kažu da je jedan od najvećih, takozvanih, zdravstvenih strahova, strah od stomatologa.
Loša situacija sa zubima u Srbiji razvija se već godina i nije samo strah taj koji je donio silne stomatološke probleme naciji.
Zubi se ne peru redovno, jede se nekvalitetna hrana, zubar se izbjegava godinama…
Istraživanja su pokazala da svaki 12-godišnjak u prosjeku ima između tri i četiri kvarna zuba, a svjetski standarni, recimo Skandinavija i razvijene zemlje svijeta, oni imaju izmežu 0,9 i 1,2 kvarna zuba.
„Veliki broj osoba izgubi prvi stalni zub veoma rano, s razlogom ili bez razloga. U principu najčešće zbog nebrige i neblagovremene intervencije“, rekao je prof. dr Dejan Marković u emisiji „RTS ordinacija“.
Da li vi prilikom prijema pacijenta u ordinaciji možete da detektujete da li tu leži neki problem u nepravilnoj svakodnevnoj njezi zuba?
“Neprevilan način konzumiranja hrane, odnosno učestvolo unošenje bilo koje hrane, štetno utiče na zube u smislu da svako uzimanje hrane predstavlja atak na zube. Imate one koji jedu „dedin med“, koji jedu zdravu granu – voće i povrće, ako to rade često, oni su rizični pacijenti za nastanak karijesa. Svaka djeca koja spavaju sa zalogajem, koja jedu predugo, ona koja često jedu ljepljive, a kod nas je hrana u posljednje vrijeme visokoprerađena, ljepljiva, samljevena, bez potrebe za velikim žvakanjem, loše utiče na zdravlje zuba. Sigurno da je bolje i što se tiče ishrane i što se tiče zuba, kada se radi o slabije razgradivim šećerima. Šećer je neophodan za rast mozga, rast organizma i ne treba da se izbace. Samo treba pravilno da se koriste, a to znači uobročena ishrana. To znači ne ishrana koja traje 20 sati dnevno“.
Gdje ljudi najčešće griješe kada peru zube?
„Najčešće se griješi u tome što nas nekada mrzi da operemo zube. To je prva greška, a druga je što to nekada na brzinu smlatimo kako bilo i onda se ta hrana zadrži. Neko večernje pranje zuba je suštinski mnogo važnije nego ujutro. Ujutro to radimo zbog nekih drugih stvari, zbog izlaska, komunikacije…, ali kada bi uveče oprali i očistili zube, bez ustajanja noću da jedemo, onda bi to bilo mnogo bolje, zato što tako hranimo ne samo nas, već hranimo i mikrorganizme koji se nalaze u našim ustima“.
Kada bi pravilno prali zube, koliko bi spriječili razvoj daljih problema i komplikacija?
„Neke statistike kažu da jednim pranjem možemo da očistimo oko 60%, ako to pravilno peremo u trajanju od dva do tri minuta. To su priče koje svi mi znamo da ponovimo, ali često to ne sprovedemo. Ako to radimo sa koncem ili interdentalnom četkicom, očćistimo od 80 do 90%“.
Kada mora da se koristi konac i interdentalna četkica s obzirimo da to ranije nije bilo, ali nismo bili ni bez zuba?
“Konac i interdentalna četkica pripadaju onoj kategoriji pomoćnih sredstava u održavanju oralne higijene. Nekima trebaju, neki prosto ne mogu da proguraju i onda ne treba onda to raditi na silu. Za prostore gdje četkice ne mogu dorbo da očiste i gdje se hrana kontinuirano zadržava – ispod protetskih nadoknada…, apsolutno je zgodno provući interdentalnu četkicu, ne sa silu, već onu koja može jednostavno i lako da prođe i da izađe. To je sasvim dovoljno“.
Šta je savjet od prvog koraka, kako se održava oralna higijena?
“Oralno zdravlje treba da se čuva i prije nego što niknu zubi. To obično počinje na taj način što će vas stomatolog obučiti ili reći šta je pravilno za vaše dijete u smislu pravilne ishrane, kada i kako početi i to je sada ono čuveno kako se uklanja kandida sa gazom koja se namoči pa se obriše, potom ukloniti naslage koje se nalaze na jeziku, sluzokoži… To ne smije da bude, to će vam reći i stomatolog i pedijatar, da dojenje ne smije da bude tako što se doji, pa dijete spava, da ne treba da bude tako da se djetetu zabode vlašica sa sokom u usta kada plače i ne treba da bude cucla makar bila umočena i u dedin med, jer to nije zapušač za usta“, zaključio je prof. dr Marković.
