Teško se može objasniti zašto jedan prosječan pacijent tako malo zna o sopstvenim zubima, imajući u vidu njihovu vrijednost kada su zdravi, i pogotovu, imajući u vidu koliko mogu napraviti neprijatnosti kada nisu zdravi. Šta je zapravo zub? Zašto zub boli? Kako se kvari? Upoznajte svoje zube. Svaki ljudski zub je izgrađen od tri čvrsta mineralizovana tkiva: gleđi, dentina i cementa, i mekog vezivnog tkiva kojeg označavamo kao zubna pulpa , a nalazi se u središtu zuba. Gleđ je površinski, zaštitni dio zuba. Predstavlja najtvrđu strukturu u čovječijem organizmu, znatno tvrđu čak i od kostiju. Da bi karijes probio gleđ i prodro u dubinu zuba potrebno je i do nekoliko godina.
Sama ta činjenica dovoljno govori koliko su savršeno napravljeni naši zubi, ali i koliko treba neodgovornosti i nebrige da se dovedemo u situaciju da izgubimo jedan zub. Ispod gleđi se nalazi dentin, takođe tvrdo tkivo ali nešto mekše od gleđi, i zapravo najsličnije našim kostima. Dentin već osim neorganske materije sadrži i značajan procenat organske materije. U dentinu se nalaze kanalići kroz koje prolaze nervni završeci. To znači da kad karijes prodre do dentina već možemo početi osjećati određene tegobe u vidu bola i osjetljivosti. U slučaju karijesa dentina bol se javlja isključivo prilikom nadražaja, najčešće na slatko i hladno. Ukoliko se karijes ne ukloni, on prodire dalje ka središtu zuba, u kom se nalazi zubna pulpa. Pulpu čine živac, krvni i limfni sudovi. Uloga zubne pulpe je ishranjivanje zuba kao i primanje nadražaja iz spoljne sredine. Prodiranje bakterija karijesa do pulpe dovodi do njenog zapaljenja. Tegobe koje se pri tom počinju javljati su značajno ozbiljnije, trajnije i neprijatnije. Bol je intenzivniji, traje duže a može da se javi i spontano bez bilo kakvog nadražaja spolja. Ukoliko se pacijent javi u ovoj fazi, terapija je već komplikovanija – potrebno je osim uklanjanja karijesa uraditi i tzv. endodontsko liječenje, odnosno uklanjanje živca i čišćenje kanala korjena u kojima se živac nalazio. U pitanju je delikatna procedura koja zahtjeva mnogo vještine kao i znanja stomatologa o anatomiji zuba kako bi se procedura kvalitetno završila. Takođe, vrlo često, ovo zapaljenje živca može da ima i hronični karakter.
To znači da su simptomi manje izraženi ili samo periodično izraženi, što, ukoliko pacijent ignoriše, dovodi do nekroze i/ili gangrene pulpe a zatim i do širenja infekcije dalje u kost iznad zuba. Širenje infekcije u kost rezultuje pojavom infektivnih gnojnih procesa, granuloma i cisti. Nažalost, uzrok širenja infekcije u kost može da bude i sam stomatolog, odnosno loša endodontska terapija. Naime, ukoliko stomatolog nije adekvatno očistio i zapečatio kanale nakon uklanjanja živca, zaostale bakterije poslije nekog vremena (ponekad i nakon više godina) prodiru u kost i dovode do pojave procesa u kosti. Rješenje za ovakve slučajeve nekad može da bude ponovno čišćenje kanala koje je tad još komplikovanije i neizvjesnije pa je procenat uspješnosti u ovim slučajevima mnogo manji, te iz tog razloga često moramo da pribjegnemo hirurškom uklanjanju procesa a vrlo često i vađenju zuba. Iz navedenog je jasno koliko je značajno da do karijesa ne dođe, ili ukoliko pak dođe – da se zaustavi i ukloni u najranijim fazama kada je i liječenje najjednostavnije. Redovni odlasci stomatologu (naravno, podrazumijevamo da stomatolog izvrši detaljan pregled) na svakih 6 mjeseci vam zasigurno garantuju da ćete sačuvati zdravlje vaših zuba jer u tom periodu karijes, čak i ako se pojavio, ne može značajno da uznapreduje. (www.stomatologijakovacevic.com)
