Zubne naslage ne samo da kvare ljepotu vaših zuba, već mogu da izazovu određene bolesti. Mogu biti meke i tvrde. Meke su, zapravo, zubni plak. U pitanju je bezbojna, ljepljiva masa koja se svakodnevno stvara unošenjem hrane. One se talože ne samo na zubima, već i u usnoj duplji. Naročito su teško dostupna mjesta, kao što su najudaljeniji zubi u nizu, duž linije desni i uz plombu, pogodni za taloženje. Ukoliko se ne otklone pranjem u toku dana, nakon izvjesnog vremena, pod dejstvom minerala iz pljuvačke, naslage se kalcifikuju. Higijenu usne šupljine možemo definisati kao kvalitetnu kontrolu nastanka zubnog plaka i time sprječavanja nastanka gingivitisa, parodontitisa i karijesa.
Oralna higijena danas podrazumijeva drugačiji pristup pranju zuba od onog koje je bio uobičajen čak i prije par decenija. Razlog tome su uveliko izmijenjene prehrambene navike. Prvenstveno se tu misli na sastav i konzistenciju namirnica koje unosimo u usta, a koja je nepovoljna u smislu održanja zuba čistim u periodu između dva četkanja (pranja). Osim karijesa kao bolesti tvrdog zubnog tkiva, kao posljedica neodgovarajuće oralne higijene, poznate su i bolesti potpornog aparata, parodonta, a koje nazivamo parodontopatijama. Parodontopatija, kod današnje populacije učestao hronični parodontitis, postaje neugodan problem kada počnemo da gubimo zube. Jednostavno, danas četkica i zubna pasta nisu dovoljno sredstvo u održavanju zdravlja zuba iako ih velika većina ljudi koristi kao jedino sredstvo. Utisak da smo odstranili sav plak četkanjem ne znači i da smo time odstranili sve bakterije sa površine zuba.
Kod četkanja zuba bitna je tehnika i trajanje, a osim četkanja vrlo je bitno koristiti zubni konac. Njime čistimo prostore između zuba u koje se zavuku čestice hrane koje četkicom nikako ne možemo izvući. Danas na tržištu postoje i posebne, takozvane interdentalne četkice za čišćenje međuzubnih prostora. Mehaničko čišćenje jezika još je jedan segment o kojem je važno voditi računa. Nakon četkanja zuba trebalo bi iščetkati i jezik kako bi sa njegove površine odstranili svi ostaci hrane i bakterija koje mogu dovesti do bolesti zuba i usne šupljine. Osim ovih postupaka utemeljenih na mehaničkom principu, kao dodatna sredstva koriste se i različiti antiseptički rastvori (vodice za usta) pomoću kojih se smanjuje količina bakterija u ustima i time doprinosi poboljšanju higijene. Svi do sada navedeni postupci su ono što sami možemo učiniti za održavanje higijene usne šupljine i što spada u okvire lične higijene. U modernoj stomatološkoj praksi, međutim, već duže vreme prisutan je pojam profesionalnog čišćenja zuba. Često pigmentacije iz hrane i pića zaostaju na površini zuba i predstavljaju ne samo estetski nedostatak već i bitan faktor u nastanku patoloških procesa.
Najčešće pigmentacije nalazimo kod pušača i ljudi koji piju mnogo obojenih napitaka poput kafe i čaja. Iste se teško odstranjuju četkicom ili se uopšte ne mogu odstraniti. Pojavljuju se kao tamnosmeđe do crne mrlje na površini zuba, obično intenzivnije uz zubno meso. Profesionalno mehaničko čišćenje podrazumijeva selektivno odstranjenje zubnog plaka sa svih zubnih površina pri čemu se posebna važnost pridaje onim površinama koje pacijent obično zanemari prilikom čišćenja. To su najčešće međuzubni prostori kao i jezične površine donjih sjekutića i očnjaka. Sam tretman se sprovodi pomoću malih rotirajućih četkica i gumica, kireta…, kojima se prelazi preko površine zuba i odstranjuju se naslage. U nastojanju da se pronađe način kako bi se u što kraćem vremenu obavio što kvalitetniji tretman, koji je ujedno i ugodan za pacijenta i neškodljiv za njegove zube, danas se u savremenoj stomatološkoj praksi kao rješenje pojavljuje aparat za peskiranje zuba – AIR FLOW.
