Ludvigova angina je rijetka, ozbiljna infekcija, upala prostora ispod donje vilice, jezika (submandibularni i sublingvalni prostori) i vrata koja se brzo razvija. Može ugroziti život, a obično se javlja kod mlađih osoba i djece kao rezultat zubnih infekcija. Dolazi od bakterija koje su prisutne zbog drugih problema, kao što su apsces zuba ili povreda usta. Uz antibiotike, ljudi se obično oporavljaju od Ludvigove angine. Međutim, ako osoba ne krene sa terapijom ili je infekcija jaka, to može dovesti do potencijalno fatalnih komplikacija, poput sepse. Nastavite da čitate za više informacija o ovoj rijetkoj infekciji.
Ludvigova angina je bakterijska kožna bolest koja je ime dobila po njemačkom ljekaru Vilhelmu Fridrihu von Ludvigu, koji je to stanje prvi put identifikovao 1836. godine. Ludvigova angina je rijedak oblik celulitisa. Izaziva oticanje u tkivima ispod jezika i u vratu. Oteklina može biti toliko ozbiljna da prekine disajne puteve i spriječi osobi da guta pljuvačku. Ako osoba ne bude liječena, Ludvigina angina može biti fatalna. Najčešći izvor uzroka ove bolesti je nedavna stomatološka infekcija, često u donjoj vilici
Simptomi
Ludvigova angina uzrokuje oticanje u ustima i vratu. Oteklina može postati toliko jaka da ograničava disanje osobe. Najčešći simptomi Ludvigove angine su:
*groznica i drhtanje
*oticanje vrata
*bol u vratu
*otežano disanje
*otežano gutanje
Manje uobičajeni simptomi uključuju:
*bol u ustima
*oticanje jezika
*promuklost glasa
*upala grla
Neki ljudi sa iskustvom Ludvigove angine osjete:
*bol u uvu
*konfuzija ili druge promjene u razmišljanju
*umor ili slabost
Ako osoba ima problema sa disanjem, trebalo bi da potraži hitnu medicinsku pomoć. Ako osoba ima bilo kakve druge simptome Ludvigove angine, treba da se obrati ljekaru što prije, jer rano liječenje pomaže u sprječavanju komplikacija
Uzroci
Ludvigova angina je bakterijska infekcija. Često je rezultat bakterija, kao što su streptokok ili stafilokok. Ova vrsta celulitisa obično se razvija usljed infekcije zuba. Drugi uzroci, koji mogu povećati rizik od razvoja Ludvigove angine, uključuju:
*posjekotine ili druge povrede u ustima
*loša higijena zuba
*vađenje zuba
Dijagnoza
Obično se dijagnostifikovanje Ludvigove angine počinje fizičkim pregledom. Ljekar će pregledati vrat i glavu na pojavu crvenila i oteklina. Takođe, mogu da koriste slike i testne tečnosti za potvrdu dijagnoze. Lekar često može dijagnosticirati Ludvigovu anginu kada su prisutni jedan ili više sljedećih simptoma:
*crvenilo ili oticanje jezika, vrata ili glave
*ekstremno oticanje jezika
*jezik nije na mestu
Ako vizuelni pregled nije dovoljan, ljekar će, vjerovatno, uputiti pacijenta na MRI ili CT pretragu glave i vrata. Ovo im može pomoći da bolje vizualizuju oticanje. Ljekar, takođe, može da zatraži da se uradi nalazi urina da se provjeri prisustvo bakterija.
Komplikacije
Teške, po život opasne komplikacije mogu biti posljedica Ludvigove angine, uključujući:
*blokirani disajnih puteva
*sepsa
*septički šok, koji se javlja kada sepsa izaziva opasno nizak krvni pritisak i ćelijske promjene
Brzo liječenje Ludvigove angine obično može sprečiti ove i druge komplikacije.
Liječenje
Ako oteklina na jeziku ili vratu postane toliko jaka da blokira disajne puteve, osobi treba hitna ljekarska pomoć. Hitne pomoći otvoriće disajne puteve kako bi se obezbijedio kiseonik. U nekim slučajevima, tim mora da obavi hitnu operaciju koja se zove traheostomija. To uključuje otvaranje rupe u vratu kako bi vazduh mogao da ulazi u dušnik. Antibiotici su primarno liječenje Ludvigove angine. U početku će osoba te lijekove verovatno primiti intravenski – kroz IV. To će se obično nastaviti sve dok simptomi ne nestanu. Tada će osoba možda morati da uzima oralne antibiotike neko vrijeme. Da bi se oteklina smanjila, zdravstvenoj radnici će, takođe, morati da urade drenažu tečnosti i gnoja iz usta osobe. Nekim ljudima je potrebna stomatološka operacija da bi se popravila „oštećenja“. Prevencija Ludvigove angine obično uključuje održavanje usta čistim i redovno posjećivanje stomatologa. (www.medicalnewstoday.com)
