Proteza predstavlja strano tijelo u ustima i može uzrokovati iritaciju ili oštećenje sluznice. Jedna od najčešćih promjena koja se javlja kod nosioca potpunih proteza je tzv. protetski palatitis.
Radi se o upali nepca koja nastaje zbog nakupljanja mikroorganizama ispod baze gornje potpune proteze. Gornja potpuna proteza koristi princip negativnog tlaka da bi se „prilijepila“ uz nepce i tako održala stabilnom tijekom govora i žvakanja. Kako je proteza tijesno priljubljena uz nepce, slina ne može ispirati mikroorganizme koje se nalaze između nepca i baze proteze. One tamo nalaze povoljno stanište i zaštićeni su od mehaničkog uklanjanja jezikom i ispiranja slinom.
Mikroorganizmi (prvenstveno gljivice) koji uzrokuju ovu promjenu su normalni stanovnici usta, a do upale dolazi tek kada se stvore povoljni uvjeti za njihovo prekomjerno razmnožavanje. Takvi uslovi nastaju ispod gornje potpune proteze ako se ona duže vremena ne vadi iz usta i/ili ako se održava nedostatna higijena proteze. Upala se očituje crvenilom i pečenjem sluznice, a ponekad se mogu razviti i bijele naslage gljivica. Ova promjena može se uspješno izliječiti kratkotrajnom primjenom protugljivičnih krema i poboljšanom higijenom proteze. Održavanjem zadovoljavajuće higijene proteze, upala se neće vratiti.
Ako upalna reakcija potraje duže vremena, na nepcu se mogu pojaviti hiperplastične promjene u obliku bujanja sluznice. Na nepcu se javljaju mekana zadebljanja sluznice veće ili manje debljine koja su gusto raspoređena i djelomično se međusobno spajaju. Poboljšanjem higijene proteze ova se promjena može donekle smanjiti, ali se ne može potpuno izliječiti. Tada je najčešće potrebno hirurški odstraniti promijenjenu sluznicu. Bolja higijena proteze, odnosno uklanjanje upalnog podražaja, sprečava ponovno javljanje ove promjene.
Upalna promjena slična protetskom palatitisu može se javiti i na sluznici ležišta donje proteze. Tamo se javlja prilično rijetko jer donja proteza pokriva manju površinu sluznice, a i nema efekt prisisavanja kao gornja. Stoga se ispod nje rjeđe razviju povoljni uvjeti za razmnožavanje gljivica koje uzrokuju upalu. Ova se promjena liječi na isti način kao i protetski palatitis.
Među češće promjene spadaju i ranice koje se javljaju na mjestima gdje rubovi proteze pritišću sluznicu. Najčešće se ovo događa kod starih proteza koje nisu na vrijeme podlagane, zbog čega su slabo prilagođene ležištu. Nestabilna proteza pomiče se tijekom žvakanja i svojim rubovima ozljeđuje sluznicu. Na mjestima oštećenja javljaju se male ranice uz osjećaj pečenja.
Prilagođavanjem stare proteze (podlaganjem i eventualnim skraćivanjem rubova) problem se otklanja, a ranice zarastaju u roku od tjedan dana. Slična se situacija može javiti i kod novih proteza – pri izradi potpune proteze poželjno je napraviti što veće rubove jer oni pridonose stabilnosti proteze. Ako su rubovi predugački, oni mogu pritiskati sluznicu i uzrokovati ranice. Jednostavnim skraćivanjem problematičnog ruba uklanja se štetno djelovanje proteze, a ranice spontano zarastaju.
Ako proteza svojim rubovima iritira sluznicu kroz duži vremenski period, nastaje tvorba koja se naziva epulis fissuratum ili krilati fibrom. To su plosnate izrasline sluznice koje se razvijaju uz rubove proteze. Otežavaju njezino namještanje, atijekom pritiskanja rubovima proteze mogu biti bolne. Uklanjaju se hirurški, a protezu koja ih je uzrokovala potrebno je podložiti ili joj skratiti rubove.
Izvor: mojstomatolog.com.hr
