Stalni zubi se od mliječnih razlikuju po broju. Mliječnih zuba ima ukupno dvadeset i vremenom ustupaju mjesto stalnim zubima, kojih ima trideset dva. Stalni zubi dolaze na mjesto mliječnih, a preostali se smještaju u predio vilice iza dijela koji su zauzimali mliječni zubi. Osim po broju, mliječni zubi se od stalnih razlikuju po veličini, njihove krunice su manje i kraće od krunica stalnih zuba, jer je i usna duplja djeteta u tom periodu manja, samim rastom i razvojem vilica povećava se prostor za smještaj zuba, a samim tim su i stalni zubi većeg obima. Isto kao što se može desiti da kasni nicanje mliječnih zuba, tako se može desiti da kasni i nicanje stalnih zuba.
„Kada se među roditeljima govori o nicanju zuba, najčešća tema su mliječni zubi. Kada koji zub niče, ima li razloga za zabrinutost, ako neki zubić ne nikne onda kada ga očekujemo, kako olakšati bebicama tegobe koje mogu pratiti nicanje zuba, to su ujedno i najčešća pitanja koja sa kojima se ja, kao dječiji stomatolog, susrećem. Roditelji sa isčekivanjem prate pojavu prvih zubića i raduju se kada se prvi zub pojavi u ustima. Kako vrijeme prolazi, tako brigu oko nicanja mliječnih zuba smijenjuju druge roditeljske brige i obaveze – polazak djece u obdanište, prve dječije temperature, uključivanje u sportske aktivnosti, polazak u školu, i dok se okrenete, već je vrijeme i za početak nicanja stalnih zuba. Mnogi roditelji očekuju da niknu prvo donje „jedinice“. Ali, dok se roditelji raduju klimanju prvog mliječnog zuba i očekuju zubić vilu, prvi stalni zubi obično su već tu“, kaže prof. dr sc. Amila Zukanović, specijalista preventivne i dječije stomatologije, redovna profesorica Stomatološkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.
Možete li objasniti kako to?
„Pa tako što obično prvo niču donje „šestice“ – prvi stalni kutnjaci. Zato što neprimjetno niču, tamo negdje daleko u ustima, iza mliječnih kutnjaka, roditelji ih često i ne primjete – dok čekaju zubić vilu, ne znaju da su prvi stalni zubi već odavno u ustima. Nicanje „šestica“ uobičajeno se dešava oko šeste godine života. Nakon „šestica“, obično niču stalni donji sjekutići – tzv „jedinice“. Time počinje period smjene zuba. Period smjene zuba traje pet-šest godina – počinje oko šeste godine i završava oko dvanaeste godine života. U tom periodu u ustima su prisutni i mliječni i stalni zubi. Vrijeme nicanja stalnih zuba veoma je individualno, baš kao i kod mliječnih zuba. Kada se govori o vremenu kada koji stalni zub niče, uvijek se misli na prosječno, odnosno uobičajeno vrijeme nicanja. To znači da se kod jednog djeteta prva „šestica“ može pojaviti u petoj godini, a kod drugog djeteta u sedmoj godini. Manja odstupanja u vremenu nicanja nisu znak za zabrinutost. Često se dešava da djetetu ranije niknu stalni zubi ukoliko su se i mliječni rano pojavili u ustima. I obrnuto – kasni li pojava mliječnih zubića, veoma je moguće da će se kasnije pojaviti i stalni zubi. Takvo nicanje stalnih zuba smatra se normalnim i ne zahtijeva nikakvu terapiju. Obično tada kasni pojava svih stalnih zuba“.
Koji su to razlozi zbog kojih nicanje stalnih zuba kasni?
„Zakašnjelo nicanje stalnih zuba može imati i neki uzrok koji onda zahtijeva intervenciju stomatologa. Brojni su faktori koji mogu uzrokovati zakašnjelo nicanje stalnih zuba – ciste, prekobrojni zubi, nedostatak prostora za smještaj stalnih zuba, loše pozicionirani zametci stalnih zuba u vilicama, prethodne povrede u predjelu vilica, samo su neki od njih. Šta je najvažnije za roditelje da znaju vezano za zakašnjelo nicanje stalnih zuba? Najvažnije je da znate da treba obavezno da posjetite stomatologa, ukoliko primjetite da se neki stalni zub ne pojavljuje u ustima ili ako primjetite da se neki mliječni zub ne klima i ne ispada. Stomatolog će nakon razgovora s vama i pregleda djeteta, procijeniti da li ima potrebe za daljom dijagnostikom. Kada stomatolog utvrdi da li se zaista radi o zakašnjelom nicanju zuba i kada utvrdi razlog, tada se pristupa liječenju“, zaključila je doktorka Zukanović.
