Veliki broj stomatoloških ordinacija širom Srbije je zatvoren, ali Stomatološki fakultet u Beogradu radi. Primaju se samo hitni slučajevi, a šta je u vrijeme koronavirusa hitan slučaj i koliko su pacijenti bezbijedni kod stomatologa, na tu temu je pričao prof. dr Aleksa Marković, dekan Stomatološkog fakulteta u glavnom gradu Srbije.
„U današnje vrijeme ima dosta nedoumica šta je hitni slučaj. Sva bolna stanja koja imaju pacijentise smatraju hitnim slučajevima. Počev od bola koji može iz bezazlenih situacija, recimo kod djece koja nose fiksne aparate, može se desiti da luk ili žica za ispravljanje zuba pravi rane na oralnoj sluzokoži i to predstavlja hitno stanje. Hitan slučaj je i zapaljenje pulpe odnosno zuba, gdje imamo različita zapaljenja, gdje pacijenti ima nesnosne bolove i svakako da mu treba pružiti hitnu stomatološku pomoć. Takođe, infekcije koje mogu biti od blagih do infkecija koje mogu izazvati brojne druge komplikacije. Dešavalo se da od infekcija porijeklom od zuba, završavalo se i sa smrtnim slučajevima. Krvarenja, traume, različite povrede zuba, to su sve situacije kada svaki stomatolog ima dužnost i obavezi da pacijentu pruži pomoć uz sve mjere zaštite i prevencije širenja koronavirusa“, objasnio je doktor Marković.
Koje su to mjere zaštite i prevencije širenja virusa?
„To znači da svaki stomatolog odnosno doktor stomatologije mora prije svega anamnestički da uzme podatke od pacijenta odnosno da vidi da li je pacijenti imao temperaturu, da li je kašljkao, kijao, da li je bio u kontaktu sa osobom koja je došla iz inostranstva i koja je rizična grupa. Nakon tih podataka, stomatolog uz sve mjere zaštite, koja podrazumijevaju korišćenje zaštitne maske, naočara i naravno ukoliko ima zaštittnih mantila da pruži neophodnu pomoć pacijentima“.
Ima i situacija kada je potrebno pružiti pomoć, a ne vodi se pod „hitan“ slučaj?
„Moramo pacijentima da pružimo pomoć i kada nemaju akutni bol. Šta će se desiti ako naš stariji pacijenti ima protezu i došlo je do pucanja proteze. Taj pacijent mora da se hrani i mi moramo pružiti pomoć i takvim pacijentima. Preporuka je svakako da se stomatolog usredsredi na pruža hitne pomoći, jer mi doktori koji smo položili Hipokratovu zakletvu i moramo u našim okvirima da pružimo neophodnu zaštitu i sanaciju usne duplje, naravno, u hitnim slučajevima uz sve mjere zaštite“.
Ako pacijent sam ocijeni da je nešto hitan slučaj, da li prvo da telefonom pozove stomatologa i opiše simpotome, pa će on reći šta da radimo ili da dolazimo kod njega?
„U svakom slučaju, najbolje bi bilo da se kontaktira stomatolog i da pacijent anamnestički da podatke – da li ima bol, koje probleme ima, koji su simptomi i da stomatolog odluči da li taj pacijent treba da dođe ili ne treba. Stomatološki fakultet pruža hitni stomatološku zaštitu pacijentima svaki dan od 8 do 16 sati i mi smo otvoreni za hitne slučajeve“.
Pošto nas je korona iznenadila, neki nisu uspjeli da riješe tegobe, recimo ima lijek u zubu. Koliko taj lijek može da stoji mjesec, dva ili tri… Ako neko ima zakazan termin kod stomatologa da li da ide?
„Bilo je neodgovornih izjava u medijima šta treba, šta ne treba. Pacijent prije svega treba da kontaktira stomatologa, a on će reći šta da radi. U nekim situacijama postoji neophodna zamjena lijeka da ne bi došlo do od malog do velikog problema. Ukoliko ne dođe do zamjene lijeka ili ukoliko se ne dođe na drugu seansu, možemo da izazovemo komplikacije. U svakom slučaju, pacijent treba da pozove svog stomatologa da li je neophodno da dođe i svaki doktor će mu reći da li je neohodno ili nije. U nekim slučajevima je neophodno da se dođe, u nekim slučajevima može da se odloži intervencija dok se ne završi ova epidemija odnosno pandemija koronavirusa. U svakom slučaju, stomatolog je taj koji treba da odluči da li je pacijentu potrebna intervencija ili ne“.
U početku je bilo dosta nedoumica koje pacijente treba primati u ordinaciju, a koje ne. Sada je to riješeno?
„Stomatološki fakultet je primao pacijente, a zatim smo dobili uputstvo od Ministarstva zdravlja da se primaju samo hitni slučajevi. Stomatološka komora Srbije je dala neke preporuke, ali bi trebalo jasnije reći svim doktorima koje su to usluge koje moraju da pružaju. Mi smo doktori, moramo da pružimo pomoć pacijentima, ne možemo ih ostaviti sa bolom, sa zuboboljom, sa infekcijom, da ne mogu da saniraju svoj problem jer je svakome svoj problem najveći. Pacijenti treba da budu savjesni, da pozovu svog stomatologa i da pitaju da li je neophodno da završe određene intervencije. One intervencije koje nisu neoophodne, ne treba ih počinjati u ovo vrijeme, a hitna stanja svakako treba sanirati i pacijentu se treba pomoći. Ako naše kolege sa Infektivne klinike ili sa drugih klinika, pružaju pomoć u svojim oblastima, dužnost je i doktora stomatologije da pruže hitnu stomatološku pomoć pacijentu“, zaključio je prof. dr Aleksa Marković.
