fbpx
NaslovnaSavjetiPredškolsko dijete sa karijesom - šta raditi?

Predškolsko dijete sa karijesom – šta raditi?

Više puta smo istakli, da prema najnovijim podacima već preko 35% djece uzrasta do dvije godine ima neki oblik karijesa mliječih zuba. Slično je i u drugim državama u regionu. U 6. godini manje od 10% djece je bez i jednog oboljelog mliječnog zuba.

Nažalost, i najveći broj oboljelih zuba ostaje neliječen (skoro 100% u 2. godini, a jedva je 15% “sanirano” u 6. godini), oni se zadržavaju u vilicama i ostavljaju da propadaju i u inficiranom i raspadnutom stanju sve do smjene sa stalnim zubima. Time se ugrožava opšte zdravlje, stalni zamjenici i omogućava dalje širenje karijesa na preostale zube.

Slika 1: Različiti stadjumi razvoja karijesa na bočnim(kutnjaci) mliječnim zubima.
- Advertisement -

Porast oboljelih mliječnih zuba se bilježi širom svijeta, sa tom razlikom što je u razvijenim zemljama uglavnom prisutan u siromašnim slojevima i kod imigranata, a kod nas uglavnom u svim slojevima. Otkriće i jednog jedinog karijesa predstavlja znak visokog rizika. Kada se pojavi kod djeteta mlađeg od 3 godine već se radi o alarmu najvišeg stepena.

Oboljelim mliječnim zubima se pristupa dosta nemarno. Iz pitanja i iskustava prijatelja stranice „Dječja stomatologija“ susrećemo se sa nizom veoma, u najmanju ruku nesrećnih, preporuka i stavova, koji uopšte ne doprinose poboljšanju i onako značajno narušenog oralnog zdravlja kod predškolske djece.

Svakako najčešće se govori da mliječni zubi nisu važni i da se „ne popravljaju“ do treće godine (pa čak i uopšte). To potvrđuju i anketa koju smo sproveli među roditeljima i stomatolozima na ovoj stranici, pri čemu stomatolozi najviše optužuju roditelje.

Ne tako rijetko, prisutne su i preporuke koje uopšte nisu u skladu sa savremenim i dokazanim principima dječje stomatologije i uopšte ne doprinose liječenju i sprječavanju napredovanja oboljenja. One dopirnose da se odugovlači sa blagovremenom primjenom neophodnih mjera koji bi u početnim fazama mogle u potpunosti da oporave zubnu gleđ. To su prije svega sljedeće izjave:
-Ne može se tu ništa uraditi.
-Samo perite zube djetetu i neka ne jede slatkiše;
-Neka dijete žvaće tabletice fluora.

Slika 2. Preporučene količine zubnih pasta za predškolsku djecu sa 1000 ppm fluorida

Preporuke tipa da se koriste:
-jače zubne paste sa preko 1000 ppm fluora ili
-rastvori, gelovi, kreme na bazi jačih koncentracija fluora za premazivanje zuba,
Imaju određeno preventivno dejstvo, ali ne mogu da oporave defekte u gleđi zuba (rupice) ako se ne koriste svakodnevno. One zahtijevaju i posebna uputstva za primjenu i pažljivo praćenje, a neke su čak i napuštene kao rizične po zdravlje djeteta (npr. fluor vodice kod male djece ispod 7 godina). Ovdje možemo uvrstiti i česte izjave stomatologa, posebno u državnoj službi (jer fondovi to ne finnsiraju), da se mliječni zubi ne zalivaju.

A šta je onda potrebno uraditi?
Prvi korak – prevencija na osnovu rizika
Ovo je i osnovni korak bez koga je sve ostalo uzaludan posao. Ukoliko se ne preduzme uklanjanje svih rizičnih faktora koji su doveli do razvoja ranog karijesa, stavljanje plombi, zalivanje i remineralizacija nemaju efekta, jer će po njihovom prestanku ponovo preovladavati topljenje gleđi (demineralizacija).

Obavezni korak kod svakog stomatološkog pregleda kod djece bilo koga uzrasta, bez obzira da li postoje ili ne postoje znaci karijesa, bi trebalo da bude određivanje kompletnog rizika i na osnovu njega definisanje preventivnih mjera koje će zaustaviti razvoj oboljenja. U određivanju rizika ključni pokazatelji su količina prisustva kariogenih bakterija, način ishrana i nedostaci pojedinih hranljivih materija, koji slabe zubnu gleđ, imunitet ili potpomažu razvoj plaka.

Drugi korak – zatvaranje defekta
Što prije poraviti postojeće oštećenje. To je danas moguće uraditi, često i bez korišćenja bušalice, primjenom samo ručnih instrumentima ili da se jednostavnim prekrivanjem sa remineralzicionim materijalom zatvara „rupicu“ i podstiče vraćanje minerala u okolnu gleđ. To prekrivanje je slično zalivanju zuba. Dakle, karijesom zahvaćeni mliječni zubi se moraju tretirati što je prije moguće.

Treći korak – traganje za defektima na drugim zubima i površinama
Pojava i samo jednog vidljivog karijesa (rupice, tačkice) znak je da na još više mjesta postoje nevidljiva oštećenja gdje je zubna gleđ oslabljena usljed izvlačenja minerala. Ovakva oštećenja se nazivaju demineralizacija i ispoljavaju se u vidu bijelih ili braonkastih mrlja i njih je čak moguće u potpunosti oporaviti.

Često ove promjene nisu vidljive jer se nalaze na bočnim dijelovima zuba, pogotovu ako su na mjestu njihovih kontaktnih površina. Zato je neophodno primijeniti sve postojeće dijagnostičke metode za otkrivanje bočnog karijesa. Obično pranje zuba tu više nije dovoljno, već je potrebno profesionalno korišćenje više pristupa.

Posebno je značajno na vrijeme i na pravi način provjeriti postojanje karijesa na bočnim površinama zuba. On se na mliječnim zubima razvija podmuklo, nevidljiv golim okom, bez bilo kakvih simptoma. A kada se otkrije često je već prilično kasno. Nije rijetka pojava da na izgled zdrav zub “preko noći” pukne. Pojačane preventivne mjere podrazumijevaju korišćenje određenih pasti, lakova, gelova i sirupa koji imaju zadatak da djeluju na kariogene bakterije i podstiču oporavak zubne gleđi.

Neke od njih sadrže, a druge ne sadrže u sebi fluora (ksilitol i nanoapaiti), ali se moraju prepisivati od profesionalaca i redovno pratiti učinak, kako bi se na vrijeme, ako postoji potreba, djelovalo jačom zaštitom. Ipak, najbolja je kombinacija fluorida sa ksilitolom i/ili nanoapatitima.

Zubne paste
Kada je riječ o zubnim pastama, fluoridi imaju snažan preventivni potencijal, ali samo ako su u koncentracijama većim od 1000 ppm (1000 na jedan milion). Uobičajene dječje zubne paste sadrže mnogo manje fluoride (najviše do 700 ppm) i kao takve nemaju jačeg efekta u prevenciji karijesa.

Ali kod djece se uglavnom koriste takve, dječije paste sa nižim koncentracijama, jer postoji opasnost od njihovog gutanja ispolje štetni efekti, prije svega na razvoj stalnih zuba, koji se nazivaju fluoroza. Posljednjih godina su usvojeni protokoli koji ipak preporučuju i kod djece korišenje zubnih pasta sa preko 1000 ppm, ali u strogo određenim količinama.
-do 2. godine u vidu tračice (zrno pirinča, razmaza);
-od 2.-6. godine u vrličini zrna graška;
-preko 6. godine kao i za odrasle sa preko 1450 ppm.

U ovim količinama (Slika 2.) smatra se da je rizik od razvoja fluoroze minimalan. Pri tome paste imaju efekta ako se zadrže na zubima najmanje tri minuta. Preporuka je i da rizična djeca ne ispiraju usta poslije pranja. Često se postavlja pitanje da li je moguće kod male djece spriječiti pojavu karijesa sa zubnim pastama bez fluora. Postoje dokazi samo za paste sa ksilitolom ili nanoapatitima, ali sa koncentacijom od preko 10%. Primjena svih drugih proizvoda i sastojaka, ma koliko se oni najavljivali kao proizvodi drevnih mudrosti i „eliksiri iz prirode“ nema naučnu potporu.

Zalivanje fisura mliječnih kutnjaka
Zvanična preporuka Američke Akademije za Dječju stomatologiju je da se kod rizične djece treba preduzeti i zalivanje fisura mliječnih zub. MLIJEČNI ZUBI SE ZALIVAJU!!! Tehnički možda to zahtijeva veću vještinu i strpljenje, ali nikada nije ograničavana primjena ove metode samo na stalne zube.

Takve tvrdnje su postale uvrežene u svakodnevnoj praksi, jer državna služba ne vrši preporuku zalivanja mliječnih zuba, pošto usluga nije plaćena od Fonda za zdravstvo. Kao što smo naglasili, posebno kod mliječnih zuba i sasvim male djece često je prihvaćena i metoda zalivanja i početnih karijesa, koja može da bude privremena, ali često i ostaje stalna.

ZAKLJUČAK:
Kod djeteta sa karijesom na mliječnim zubima potrebno je da se:
1.Precizno definiše rizik i preduzmu mjere za uklanjanje postojećih individualnih faktora. To se posebno odnosi na kontrolisanje sprovođenja oralne higijene, kontrola kariogenih bakterija, regulisanje ishrane i uklanjanje nedostatka pojedinih vitamina.
2.Uradi detaljan pregleda u smislu detekcije postojećig lezija bilo da su već rupice ili početne demineralizacije (bijele mrlje) i izvrši njihova zaštita i oporavak. Posebno obratiti pažnju na bočne površine.

3.Zaliju svi preostali bočni mliječni zubi.
4.Uvedu dodatne preventivne mjere prema mogućnostima (nisu sve pokrivene sa zdravstvenim osiguranjem). Tu spadaju specijalne zubne paste, lakovi i sl.
5.Vrše redovne kontrole najmanje na 3 mjeseca gdje se ne traga samo za novim karijesima, već provjeravaju rizični faktori.

Izvor: drjovan.biz

- Advertisment -

POPULARNO

- Advertisment -