Najčešća patologija zuba su lezije nastala razvojem karijesa. Samim time popravak zuba je među najčešćim stomatološkim zahvatima kojima se spašava zahvaćeni zub od trajnog propadanja i gubitka. Ako niste znali, karijes je prijenosan (npr. slinom) pa ga se smatra zaraznom bolesti.
Uzroci razvoja karijesa
Stalnim djelovanjem kriogenih bakterija u našim ustima, nastaje karijes, a poznato je kako je upravo karijes jedna od najčešćih bolesti. Kriogene bakterije proizvode kiselinu koja oštećuju zubnu gleđ, a zatim i meka zubna tkiva. Prehrana i napitci bogati šećerima stvaraju poželjnu situaciju za razvoj kriogenih bakterija.
Ako uz stalno djelovanje bakterija i lošu prehranu dodamo i neredovnu i neadekvatnu oralnu higijenu, ostavlja se veliki prostor za razaranje zuba djelovanjem karijesa. Ukoliko se uz sve navedeno još zanemaruju i redovni stomatološki pregledi (barem dva puta godišnje), šanse za pravovremeno otkrivanje karijesa su gotovo nikakve, čime oštećenje zuba postaje sve kompliciranije.
Loša prehrana i oštećenje zuba
Odavno je poznato kao su namirnice kao što slatkiši, pogotovo oni koje se lako lijepe za zube, slatki i kiseli napitci opasni za zdravlje zubi. Međutim, namirnice bogate ugljikohidratima, takođe su štetne za zdravlje zuba. One se tokom žvakanja razgrađuju u jednostavne šećere, što pogoduje stvaranju štetne kiseline za zube.
Voće je zdravo, u to nema sumnje, ali i ono može doprinositi razvoju kiselina u ustima što je takođe štetno za zdravlje zuba. Niti slane grickalice nisu zdrave za zdravlje zuba iz istih razloga kao i slatkiši. Ne možemo se odreći svega, ali možemo paziti što i kako konzumiramo. Cjelodnevno grickanje i pijuckanje raznih jela i pića bogatih šećerom i baziranih na ugljikohidratima, stvara okolnosti stalnog unosa nove hrane za bakterije u našim ustima.
Popravak zuba
Redovnim stomatološkim pregledima može se uočiti rani početak razvoja karijesa, pa će sam zahvata biti manje složen, zub će biti na vrijeme saniran. Kada već nastane karijes, propali dio zuba mora se potpuno ukloniti, a nastalu prazninu stomatolog će zamijeniti ispunom, kolokvijalno poznatom plombom. Propale ili slomljene dijelove zuba najčešće nadomještamo estetskim ili kompozitni ispunom.
Kompozitni materijal izvrsnih je svojstva i trajnosti. Kvalitetno napravljen estetski ispun neće se razlikovati oblikom i bojom prirodnog zuba. Dobar stomatolog će oblikovati u kompozitu vrlo sličnu krunu prirodnog zuba i tako očuvati njegovu funkcionalnost pri zagrizu. Za pacijente koji se boje posjete stomatologu, a još više popravka zuba, kvalitetna lokalna anestezija će cijeli zahvata učiniti bezbolnim.
Inlay i onlay ispuni
Kada se zahvaćene površine zuba ne mogu popuniti kompozitnom ispunom, koriste se Inlay i Onlay ispune, a materijal od kojeg se izrađuju je zubna keramika. Inlay i Onlay ispune izrađuju se zubotehničkom laboratoriju po uzorku uzetog otiska zuba pacijenta. Inlay ispun koristi se za obnavljanje jedne plohe zuba. Onlay ispun je potreban za obnavljanje gornje plohe ali djelimično i bočne stranu zuba, što je najčešća situacija kod puknutog zuba.
Oralna higijena prva linija obrane od karijesa
Moderna stomatologija vrlo ozbiljno i vrlo kvalitetno može pomoći u održavanju zdravlja zuba, a prema potrebi i njihovim nadomještanjem. Međutim, ipak prirodan zub daleko je bolji od svih njegovih nadomjestaka koje stomatologija može ponuditi. Upravo iz tih razloga, potrebna je kvalitetna i redovna oralna higijena za koju smo sami odgovorni.
Redovno održavanje usne šupljine čistom najbolja je prevencija pojave bolesti zubi i zubnog mesa. Stomatolozi će uvijek savjetovati barem dva puta četkanje zuba i korišćenje zubnog konca ili interdentalnih četkica jednom dnevno. Redovnoj oralnoj higijeni treba dodati i dva puta godišnje kontrolni stomatološki pregled, kada će stomatolog pregledati zube i očistiti zubni kamenac što će stvoriti zdravo okruženje za zube i desni.
Izvor: ordinacija Čeović
