Zdrav zub se sastoji od krunice i korijena, odnosno gleđi koja prekriva krunu, cementa koji obavija korijen i dentina koji čini najveću zapreminu zuba. U sredini, ispod dentina se nalazi pulpa, u narodu poznata kao živac i ona čini srž zuba.
Kada se kaže da je zub pokvaren, misli se da je zahvaćen karijesom. Karijes predstavlja oboljenje tvrdih zubnih tkiva odnosno gleđi i dentina, a nekad i cementa. U svom nastajanju prolazi kroz nekoliko faza što na kraju svakako završava defektom tj. destrukcijom zubne supstance. Mnogima je prva asocijacija za pokvaren zub, bol koji se javlja. Međutim, u početnim fazama nastanka karijesa bol može da izostane, stoga je vrlo bitno ići na redovne pregleda kako bi se karijes otkrio na vrijeme.
Kako da znam da imam pokvaren zub ako me zub ne boli?
Da bi se zub pokvario moraju da postoje četiri preduslova: potreban nam je zub, dentalni plak, neki supstrat – šećeri i vrijeme. Ako izbacimo bilo šta iz ovog lanca, zub se neće pokvariti. U realnosti to nije tako lako, ili pak jeste? Dentalni plak predstavlja glavnog krivca za nastanak karijesa. Nalazi se na tvrdim zubnim tkivima u obliku prozirnih naslaga koje naseljavaju bakterije i ostaci hrane.
Te bakterije metabolišu supstrat, odnosno šećere, ponajviše saharozu i svojim metabolizmom stvaraju kisele produkte koji demineralizuju gleđ i tako dovode do nastanka karijesa. Besprjekornim održavanjem oralne higjene, pravilnom upotrebom četkice, konca i interdentalne četkice eliminiše se dentani plak. Uz malu korekciju ishrane eliminiše se supstrat, a redovnim pranjem zuba eliminiše se vrijeme koje je potrebno da se zub pokvari. Kada su te tri stvari eliminisane i na to se doda redovan stomatološki pregled, zdravi zubi su zagarantovani.
Kada pokvaren zub počinje da boli?
Čovjek poseduje pet čula, a zub samo jedno: “čulo bola”. Pošto zubnu pulpu čine krvni sudovi i nervna vlakna, ona ima višestruku ulogu. Svojom gradivnom ulogom ona stvara dentin, to zajedno sa bijelim krvnim zrncima čini i odbrambenu ulogu te štiti zub od potencijalnih prijetnji.
Preko krvnih sudova ishranjuje zub, a preko nervnih vlakana reaguje na nadražaje i to isključivo bolom. Za stomatologa su posebno interesantne osobine tog bola: kada nastaje bol, koliko traje, da li jako boli, da li je tup ili oštar bol, da li boli na hladno, slatko ili zagriz. Sve to su važne informacije koje terapeutu mogu biti od koristi da utvrdi pravi terapijski postupak za otklanjanje bola.
Da li svaki pokvaren zub mora da se liječi?
Kada nastane karijes na zubu, tj. kada se zub pokvari, taj kvar ima stalnu tendenciju ka širenju te zahvata sve više i više zubne supstance. Ako se otkrije na vrijeme, jednostavnom popravkom zuba i postavljanjem plombe, problemi se rješavaju. U slučaju da zub stoji pokvaren duže vrijemena, taj kvar napreduje ka pulpi zuba i može da izazove njeno zapaljenje i niz drugih patologija koje često rezultiraju jakim bolom. U tom slučaju terapijski postupak postaje složeniji, te takav zub mora da se liječi, tj da se na njemu rade endodontski zahvati ili u narodu popularno zvano “vađenje živca”.
Koliko traje liječenje zuba?
Napredovanjem patoloških procesa do pulpe može da nastane niz raznih patologija, od zapaljenja pulpe, nekroze, pa i infekcija koje mogu da naprave probleme i na udaljenim organima. Baš iz tog razloga je potrebno shvatiti dentalne bolesti ozbiljno i odgovorno pristupiti liječenju. U zavisnosti od dijagnoza zavisi i dužina liječenja. Neki slučajevi mogu biti gotovi u jednoj posjeti, dok neki iziskuju više dolazaka
Šta se dešava sa zubima kojima lijek ne pomaže?
Ukoliko zakažu sve konzervativne metode liječenja zuba, na snagu stupaju hirurške mjere. Najpopuarnija je takozvana apikotomija, što podrazumijeva uklanjanje inficiranog vrha korijena hirurškim putem. Na kraju dolazi i vađenje zuba i sljedstvena protetska nadoknada izgubljenog zuba.
Od zdravog do pokvarenog zuba – kako spriječiti ovaj tok?
Nemaju svi ljudi istu sklonost ka nastanku karijesa, kao što smo rekli potrebna su četiri činioca da do toga dođe. Nicanjem prvog zuba mora da počne svakodnevno pranje zuba. Naša preporuka je da se zubi peru dva puta dnevno, ujutro i uveče s naglaskom da se nakon pranja ništa ne jede i ne pije osim vode eventualno. Ako se na to doda kontrola kod vašeg stomatologa svakih šest mjeseci, prevencija oboljenja zuba će biti na vrhuncu, a terapijski momenat minimalan.
Izvor: ordinacija Pavlović
