Istraživanja pokazuju da se 75 % doktora dentalne medicine žali na mišićno-koštani bol, a pandemija COVID-19 pogoršava stanje stvaranjem dodatnog stresa i fizičkog napora.
Doktorka Betani Valahi, autorka knjige “Practice Dentistry Pain-Free: Evidence-based Strategies to Prevent Pain and Extend Your Career” klinički je instruktor ergonomije na Univerzitetu za zdravstvo i nauku Oregon u Portlandu, održala je 13. januara webinar uživo kako bi dala pregled svog sistema u pet koraka čiji je cilj uklanjanje bola tokom stomatološke prakse.
Uprkos velikom kliničkom i tehnološkom napretku koji je postignut u dentalnoj medicini, prevalencija bolova u donjem dijelu leđa kod doktora dentalne medicine i danas je ista kao i sredinom 1940-ih. Tri četvrtine stomatologa žali se na mišićno-koštane poremećaje, a jedna trećina onih koji prijevremeno odlaze u penziju to čini zbog tog stanja. Prema Betani Valahi, bol ne mora biti nužan rezultat stomatološke prakse.
Međutim, dodala je:
“Nažalost, mnogi stomatološki fakulteti ne pridaju dovoljno važnosti sveobuhvatnoj edukaciji o ergonomiji. Takođe, mnogi proizvođači stomatološke opreme nude neergonomsku opremu koja zapravo može stvoriti sindrome bola”.
Valahi je objasnila za “Dental Tribune International” (DTI) da prevalencija bola u dentalnoj medicini nije smanjena jer etiologija bola obično nije tačno identifikovana i jer intervencije i razvoj proizvoda često nisu utemeljeni na dokazima.
“Bez jasnog prepoznavanja etiologije nemoguće je provesti učinkovite intervencije. Doktori ne bi ni sanjali o liječenju pacijenta, a da nisu prethodno identifikovali problem ili uzrok pacijentova bola. Isto tako, prepoznavanje etiologije bola povezane s radom, prvi je korak u određivanju učinkovitih intervencija”, rekla je.
Na svom besplatnom webinaru Valaci je opisala kojih pet koraka doktori dentalne medicine mogu preduzeti kako bi smanjili ili uklonili bol. Objasnila je da postoji nekoliko ključnih područja kojima se treba pozabaviti – primjena pravilne ergonomije utemeljene na dokazima u radnom okruženju, redovno izvođenje dvije vrsta vježbi, upravljanje miofascijalnim zdravljem i regulacija simpatičkog nervnog sistema. Valahi je rekla da je presudno da se ove intervencije utemeljene na dokazima provode u pravilnom slijedu.
“Prečesto viđamo kako doktori dentalne medicine pokušavaju riješiti bol specijalnim terapijama, lijekovima ili rutinama vježbanja da bi se vratili u radno okruženje koje je prije svega moglo uzrokovati problem s bolom. Stoga je bit ergonomske intervencije prije svega pravilan slijed”, naglasila je.
Ispravljanje problematične operativne ergonomije trebalo bi biti prvi korak, rekla je Valahi, dodajući da ovaj postupak počinje tako što doktori postavljaju sebi brojna jednostavna, ali važna pitanja, poput – koju vrstu radne stolice treba da upotrijebitm na temelju svoje visine, lumbalne zakrivljenosti, pola i veličine tijela? I kako lupe utiču na zdravlje vrata?
Izvor: Dental Tribune International
