Naslovna Intervju Osnovni cilj endodontske terapije je da se sačuva oboljeli zub ili bar...

Osnovni cilj endodontske terapije je da se sačuva oboljeli zub ili bar njegov korijen

Zubni živac ili pulpu, pored nerava čine još i limfni sudovi, krvni sudovi i vezivno tkivo. Ovo je najmekši i najvitalniji dio zuba, koji ne samo da čini njegovo jezgro, ali čini i zub živim.

Pulpu, sa svim krvnim sudovima, vezivnim vlaknima i nervom, od napada bakterija i infekcija štiti sloj dentina.

Dentin je najveći dio zuba i kroz njega prolaze mali nervni završeci koji zapravo mogu dati signal ukoliko dođe do razvoja karijesa na gleđi. Gleđ je najtvrđi dio zuba i predstavlja ujedno i najtvrđe tkivo u čitavom ljudskom organizmu.

Dr Tanja Jošić Tegeltija (Foto: Zavod za stomatologiju)

Do njenog propadanja i može doći, ukoliko se oralna higijena ne sprovodi pravilno i redovno. Karijes može napredovati i dospjeti do dentina. Dentin je mekše tkivo od gleđi, te je tako put kvara do zubne pulpe i nerva mnogo brži. Jednom kad se inficira pulpa, pristupa se njenom liječenju.

Liječenje kanala korena podrazumeva umrtljivanje i vađenje živca, odnosno zubne pulpe. Na temu „zubnog živca“, šta je, koja mu je funkcija, šta se podrazumijeva pod „vađenje živca“, da li je procedura bolna… razgovarali smo sa doktorkom Tanjom Jošić Tegeltija, iz JZU „Zavod za stomatologiju“ iz Banjaluke.

„Vađenje živca je pojednostavljen naziv za liječenje oboljele zubne pulpe odnosno endodontsku terapiju. Oboljenja zubne pulpe („zubnog živca”) nastaju kao posljedica djelovanja različitih faktora (karijes, parodontalna oboljenja, ozljede ili traume zuba, abrazija, tumori, razni jatrogeni faktori), ali najčešći uzrok je karijes zuba. Ukoliko je karijes uznapredovao tj. ako se ne liječi na vrijeme ili se neadekvatno liječi s vremenom dovodi do zapaljenskih i nekrotičnih promjena na zubnoj pulpi odnosno zubnom živcu. Tada je potrebno sprovesti liječenje oboljele zubne pulpe („vađenje živca”) što podrazumijeva skup radnji u unutrašnjosti zuba tj. endodontskom prostoru. Procedura podrazumijeva primjenu lokalne anestezije, trepanaciju (otvaranje zuba) sa formiranjem pravilnog pristupa šupljini zuba, efikasno uklanjanje sadržaja iz kanala, određivanje dužine kanala i mehaničko medikamentoznu obradu kanalnog prostora. Obrada se izvodi ručnim ili mašinskim endodontskim instrumentima (turpijama) kojima se čisti i oblikuje kanal uz obilno ispiranje odgovarajućim hemijskim sredstvima. Završna faza endodontske terapije je definitivno trodimenzionalno punjenje očišćenog i oblikovanog kanalnog sistema sa odogovarajućim pastama i gutaperka štapićima. Zavisno od postavljene dijagnoze procedura se može završiti u jednoj posjeti ili je potrebno više posjeta sa međuseansnim aplikovanjem lijeka u kanalni prostor na određeno vrijeme i postavkom privremenog ispuna. Nakon završenog liječenja slijedi restauracija endodontski liječenog zuba koja se može realizovati restaurativnim ispunima, kombinacijom restaurativnih i protetskih tehnika ili samo protetski i na taj način zub preko svog potpornog aparata, nastavlja svoj metabolizam i učestvuje u funkciji žvakanja“, objašnjava doktorka Tanja.

Foto: stomatologijakovacevic.com

Mnogi pacijenti to smatraju najnepopularnijom stomatološkom intervencijom, da li je to baš tako?
„Strah ili nervoza prilikom odlaska stomatologu je danas vrlo česta pojava. Kod većine pacijenata koji imaju ovu vrstu straha postoji određena ambivalentnost, istovremeno oni se plaše ali i svjesni su da treba da posjete stomatologa jer su zabrinuti kako za svoje oralno tako i za opšte zdravlje, ali su i svjesni posljedica. Činjenica je da se tokom endodontske intervencije koriste instrumeni slični iglama i da su godinama ranije korištena sredstva i materijali na bazi eugenola i ulja karanfilića koji imaju specifičan miris pa je razumljivo da se kod određenog broja pacijenata stvara nelagoda, ali ne bih se složila s tim da su baš endodontske intervencije najnepopularnije jer su uzroci dentalnog straha zaista brojni. Do sredine XIX vijeka stomatologija se bavila isključivo vađenjem zuba i postupcima kojima je pružana samo prva pomoć odnosno otklanjan bol kod pacijenata. Shodno tome, endodoncija danas dobija sve veći značaj jer napretkom stomatološke nauke i struke uz prevenciju ali i endodontsku terapiju zubi u ustima mogu da se čuvaju do duboke starosti. Savremena endodoncija u većini slučajeva spašava zube od vađenja. Endodontska terapija je vrlo kompleksna i specifična, te zahtijeva mnogo strpljenja. Vrlo je važno odabrati stomatologa koji razumije strah i zabrinutost pacijenta, te koji će, prije svega na stručan , zatim srdačan i pažljiv način učiniti da se pacijent osjeća prijatno tokom same intervencije. Sve stomatološke intervencije se danas mogu izvoditi u lokalnoj anesteziji, tako da se pacijent prilikom zahvata osjeća ugodno i ne osjeća bol a i stomatologu je komforiniji rad“.

Dr Tanja Jošić Tegeltija (Foto: Zavod za stomatologiju)

Šta se podrazumijeva pod „vađenjem živca” odnosno endodontskom terapijom?
„Endodontska terapija podrazumijeva liječenje zuba sa oboljelom pulpom (bilo koje etiologije) kao i oboljelog apeksnog parodoncijuma (tkiva oko vrha korijena zuba). Osnovni cilj endodontske terapije je da sačuva oboljeli zub ili bar njegov korijen, ukoliko je njegov krunični dio oštećen, te da mu odgovarajućim rekonstruktivnim postupcima (definitvnim ispunima ili protetskim radovima), vrati estetsku i fiziološku funkciju. Na osnovu detaljne anamneze, kliničkog pregleda i analize rendgenskog snimka postavlja se pravilna dijagnoza i planira terapija za svaki pojedinačni slučaj. S obzirom da se odvija u malom, ograničenom i često nepristupačnom prostoru i uz primjenu specifičnih endodontskih instrumenata, ovaj način liječenja oboljelih zuba se s pravom ubraja u mikrohirurške zahvate“.

Kada je neophodno „vađenje živca”?
„Endodontska terapija je neophodna u svima slučajevima kada je došlo do ireverzibilnog oštećenja zubne pulpe tj. zubnog živca. Svi nadražaji koji ugrožavaju integritet pulpe, bilo da su mikrobiološki, mehanički, hemijski, termički, jatrogeni, prvo dovode do zapaljenskih reakcija, a potom dolazi do nekroze i gangrenoznog raspadanja oštećenog pulpnog tkiva. Ovako nastale promjene na pulpodentinskom kompleksu imaju ireverzibilan karakter jer su prevaziđene odbrambene sposobnosti pulpe i nije moguće vraćanje u prvobitno stanje odnosno potpuno ozdravljenje, pa je jedina terapijska procedura u ovom slučaju endodontska terapija“.

Koja je funkcija „zubnog živca“?
„Zubna pulpa („zubni živac”) je meko vezivno tkivo smješteno u centralnoj šupljini zuba i okruženo tvrdim zubnim tkivom (dentinom) sa kojim čini jedinstvneu cjelinu koja se naziva pulpodentinski kompleks. Ovo tkivo ima značajnu ulogu u funkcionisanju zuba time što hrani zub neophodnim hranljivim materijama i kiseonikom, zatim obezbjeđuje inervaciju zuba (osjet na toplo, hladno, kiselo, slatko), odbrambenu sposobnost i stvaranje dentina u fiziološkim uslovima ali i kao reakciju na razne vrste nadražaja (karijes, traumu, operativne procedure).

Da li je „vađenje živca“ bolna procedura?
„Ne, procedura se izvodi u lokalnoj anesteziji. Zavisno od dijagnoze moguća su dva nastavka terapije ili se nakon aplikovanja anestezije i otvaranja zuba odmah uklanja pulpa ili se aplikuje hemijsko sredstvo za nekrotizaciju pulpe koje će kroz 14 dana dovesti do odumiranja pulpnog tkiva i dalji postupak endodontske terapije učiniti bezbolnim“, zaključila je doktorka Tanja Jošić Tegeltija.

Dr Tanja Jošić Tegeltija, doktor stomatologije. Rođena je 25.10.1981. godine u Kotor Varošu, gdje je pohađala osnovnu školu. Srednju medicinsku školu je završila u Banjoj Luci.

Foto: a2dent.com.hr

Diplomirala je 2007. godine je na Medicinskom fakultetu Univreziteta u Banjoj Luci, studijski program stomatologija. Po završetku studija radno iskustvo stiče u privatnoj praksi, a od 2014. godine je zaposlena u JZU “Zavodu za stomatologiju” Banja Luka.

Specijalizant je bolesti zuba i endodoncije. Stručno se usavršava i prati savremena dostignuća iz svih oblasti stomatologije, a naročito iz bolesti zuba i endodoncije. Udata, majka dvoje djece.

Tekst je nastao u saradnji sa JZU “Zavod za stomatologiju” iz Banjaluke

- Advertisment -

POPULARNO

Stupio na snagu Zakona o dopunama Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti, velike novčane kazne za nepoštovanje

Objavljivanjem u Službenom listu (broj 64/2020), stupio je na snagu Zakona o dopunama Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti.

Kako stres utiče na vaše zube?

Već je poznato da prilikom stresnih situacija možete da dobijete glavobolju, bolove u stomaku, ali i osjećaj “da ćete pući”.

Snimak zuba – sve što treba da znate

Snimak zuba u stomatologiji koristi se kao pomoćno dijagnostičko sredstvo. Uz pomoć njega stomatolog može da procijeni stanje zuba i okolne kosti....

Deset zanimljivih činjenica o zubima koje možda niste znali

Usta nisu sterilna sredina!Nikako! U ustima živi preko 250 vrsta bakterija. Kako onda to da je četkanje toliko važno ako ih tako...
- Advertisment -