Oralna higijena je izuzetno važna, ali se, nažalost, o njoj ne vodi dovoljno računa. Kažu da se zdravlje i ekonomski status naroda manifestuju kroz oralno zdravlje njegovih pripadnika. Već na prvi pogled, može se zapaziti da mnogim mladim ljudima, već od 25. godine, nedostaje poneki zub. Nedovoljno, neredovno i nepravilno pranje, prije ili kasnije rezultira vađenjem zuba. Budući da je neodržavanje higijene usta postalo navika, to mnogi ljudi do 50. godine ostanu gotovo bez ijednog zuba. Kako je u pitanju stalni dentalni niz, on se drukčije ne može popuniti nego izradom parcijalne proteze ili ugradnjom zubnog implantata. S obzirom na tešku finansijsku situaciju, za većinu naših građana to je prevelik izdatak.
Oralna higijena dio je opšteg zdravlja
Alarmantan je podatak o ekspanzivnom gubitku zuba jer oni primarno imaju biološku funkciju, a ne samo estetsku. Zubi služe za kidanje i žvakanje hrane, koja se, tako pripremljena, spušta u želudac. Ako u vilicama postoje bezuba mjesta, oni zubi koji se nalaze u vilicama nemaju odgovarajuću potporu sa susjedne i opozitne strane. U tom slučaju, oni ne samo što ne mogu sitniti hranu, nego s vremenom počinju da se krive i ispadaju iz svog ležišta. Na taj način narušava se opšti izgled i funkcija vilica, koji se bez primjene protetike i implantologije ne mogu korigovati. Ljudski organizam je sistem i svi organi su međusobno povezani. Usljed kvara i ekstrakcije zuba, ne dolazi do neophodnog usitnjavanja hrane, pa se sistem organa za varenje dugoročno remeti.
Tako može doći do permanentne opstipacije, zatim do sindroma zavezanih crijeva, a nerijetko i do pojave čira na želucu i dvanaestopalačnom crijevu. Hroničan zatvor može dovesti do neprirodnog produžetka, odnosno proširenja debelog crijeva. Kancerogeni aditivi, koji se nalaze u većini prehrambenih namirnica, a koji se, usljed opstipacije, dugo zadržavaju u crevima, mogu biti uzrok onkoloških oboljenja. Poslije grlića materice, rak kolona (debelog creva) najčešća je vrsta tumora u svijetu i kod nas. Problemi u sistemu za varenje mogu uzrokovati kardiovaskularne probleme, ali i probleme drugih organa (jetre, pankreasa, bubrega…). Putem krvotoka, infekcija se iz usta širi po cijelom organizmu i utiče na ostale organe. Zapanjujuć je i veoma uznemirujuć podatak da su uzrok čak 60 % infarkta miokarda upravo bakterije iz pokvarenih zuba! Dakle, bolesni zubi mogu ugroziti srce.
Zašto oralno zdravlje nije na listi prioriteta?
Srbija je na veoma niskom nivou oralne higijene. Podaci koje notira Institut za javno zdravlje Srbije Dr Milan Jovanović Batut zabrinjavajući su: tek 8,5 % stanovništva ima sve zube, samo polovina ih pere svakodnevno, a čak 700.000 građana nema nijedan zub u ustima! Šta može biti razlog da naša oralna higijena bude ovako loša? Možda je razlog tome nizak ekonomski standard jer statistika bilježi da najviše dentalnih problema imaju upravo ljudi nižeg socijalnog statusa. Stepen obrazovanja se, takođe, postavlja kao jedan od potencijalnih uzroka lošeg stanja usta i zuba. Činjenica je da se ljudi sve rjeđe obraćaju stomatologu otkako regularnim zdravstvenim osiguranjem više nisu obuhvaćene stomatološke usluge. One su besplatne samo za trudnice i djecu školskog uzrasta. Čak i kada dođe do nekog zubnog problema, pacijenti se češće odlučuju za privatnog zubara. Razlozi za to se najčešće tiču toga što se u privatnim ordinacijama pregled ne naplaćuje, a oprema i stomatološki materijal posljednje su generacije.
Pravilna oralna higijena i zdravlje zuba se uči
Stomatolozi smatraju da je prevencija – najbolji lijek. Edukovanje treba započeti od najranijeg djetinjstva, praktično od pojave prvih zuba kod beba. Kako se u životu sve uči, tako i djeca uče ugledajući se na roditelje. Ako su roditelji dobar uzor (svakodnevno i pravilno peru zube, redovno posjećuju zubara), i djeca će sigurno imati zdrave zube. Takođe, roditelji ne bi trebalo da odlažu preglede svoje djece i da čekaju pojavu prvog karijesa na mliječnim zubima. Ako se dijete zubaru prvi put odvede kako bi se uklonio karijes, to može dovesti do traume i doživljaja stomatološke stolice kao mjesta izuzetne neprijatnosti. Odrasli koji nisu imali sreće da im roditelji na pravilan način njeguju zube, mogu se informisati i početi da sami pravilno vode računa o svojim zubima. Za to nikada ne može biti kasno. (www.bodent.rs)
[…] Oralna higijena – koliko je važna? […]