fbpx
NaslovnaSavjetiNepoželjne naslage na zubima - kako nastaju?

Nepoželjne naslage na zubima – kako nastaju?

- Advertisement -

Površina zubne gleđi pokrivena je organskom naslagom koja se zove pelikula. Pelikula je prva stečena naslaga na zubima, tanka i prozirna glukoproteinska naslaga bez bakterija, koja se stvara već 30 minuta nakon pranja zuba. Na pelikulu se s vremenom natalože ugljenihidrati iz hrane, oljuštene stranice epitela i bakterije, zbog čega zadeblja i postupno nastaje jedinjenje koju nazivamo dentalnobakterijski plak. Bakterije koje naseljavaju plak čine normalnu floru usne duplje, a među njima najvažnije su Streptococcus mutans i Lactobacillus. Te bakterije pretvaraju šećere iz hrane u slabe organske kiseline (npr. mliječnu), koje zatim prodiru kroz plak do površine zuba i izazivaju demineralizaciju. Ako demineralizacija traje dugo, posljedično može nastati karijes.

Teško uočljiva naslaga
Dentalni plak je mekana naslaga koja čvrsto prijanja za zub i ne može se isprati mlazom vode, nego se mora mehanički očistiti zubnom četkicom i parodontalnim profesionalnim uklanjanjem zubnih naslaga (mekih i tvrdih). Naime, plak se počinje formirati neposredno nakon pranja zuba, a može se osjetiti tako da se jezikom pređe preko površine zuba, i ako ona nije glatka, znači da plak postoji. Naravno, sve što pogoduje nastanku karijesa, pogoduje i nastanku plaka. Uz ishranu, tu su još neki uzročni činioci, na primjer loše sanirani zubi ili stari ispuni (plombe), što je pogodno mjesto za sakupljanje plaka, pa tako i nastanak karijesa. Uz to, pojedina mjesta na zubu zbog njegovih anatomskih osobina olakšavaju nakupljanje plaka. To su tzv. mesta fizioloških nečistoća, s obzirom na to da se nalaze izvan djelovanja mišića obraza, jezika i obilnijeg toka pljuvačke.

U ta predilekciona mjesta ubrajamo:
*vrat zuba i dijelove zuba ispod ekvatora zuba
*bočne površine zuba, ispod kontaktnih tačaka
*fisure kao dijelove griznih površina
Plak je obilniji ako se uzima kašasta, mekana i ljepljiva hrana bogata ugljenim hidratima (slatkiši, bijeli hleb, šećereno voće). Suprotno tome, tvrda i sirova hrana (sirovo voće i povrće, crni hljeb), svojom konzistencijom, ali i mehaničkim djelovanjem smanjuju stvaranje i sakupljanje zubnog plaka.

Pouka priče o dentalnom plaku
Zašto cijela ova priča o nečemu što i nije baš vidljivo. Pa nije, ali zato nije ništa manje štetno. Stoga želimo skrenuti pažnju na potrebu parodontalnog profesionalnog uklanjanja mekih i tvrdih zubnih naslaga i poliranja zuba, što već spada u domen stomatologa. Ne treba zaboraviti ni važnost redovne i temeljne oralne higijene, jer samo tako možemo preventivno da djelujemo na zubni karijes, jednu od najraširenijih bolesti u svijetu. Karijes zahvata sve populacije i sve starosne kategorije. To je bolest koju je vrlo teško potpuno iskoreniti upravo zbog uticaja prilično složene interakcije socijalnih, kulturnih i bioloških činilaca te prehrambenih navika na njegovu pojavu. U razvijenim zemljama sve se više stavlja akcenat na prevenciju karijesa, a ne na liječenje. Pozitivni rezultati postižu se zdravstvenim prosvećivanjem, fluorizacijom mlijeka, soli i, što je najvažnije, vode za piće, ali i periodičnim kontrolnim stomatološkim pregledima – zubne naslage puno se teže talože na ispoliranim zubima, a sa ispolirane površine zuba naslage se mogu lakše ukloniti.

Nažalost, poliranju zuba, a pogotovo uklanjanju tvrdih zubnih naslaga, još uvijek se ne pridaje dovoljno pažnje, naručito ako uzmemo u obzir negativne učinke koje zubne naslage mogu izazvati. Osim što hrapava površina, koja nastaje zbog nakupljanja tvrdih i mekih zubnih naslaga, povećava mogućnost nastanka karijesa, ona dovodi i do različitih oblika gingivitisa. Hrapavost površine, kao i mehanički pritisak na rubove desni mogu pojačati upalu desni ili dovesti do njenog povlačenja, što rezultuje različitim oblicima parodontalnih bolesti. Zato imajte na umu da se sve navedene promjene mogu spriječiti pravovremenim uklanjanjem zubnih naslaga i poliranjem zuba.

- Advertisment -

POPULARNO

- Advertisment -