fbpx
NaslovnaIntervjuNakon svakog jela treba uzimati gutljaj vode

Nakon svakog jela treba uzimati gutljaj vode

Većina ljudi voli slatkiše, ali da li konzumiranje šećera može imati posljedice po zdravlje naših usta i zuba? Osim u slatkišima, postoji i skriveni šećer koji možemo unijeti čak i kada mislimo da jedemo zdravu hranu – omiljenu ovsenu kašu, pahuljice ili čak kada pijemo sok.

Mnoge gotove namirnice za koje se smatra da su zdrave to zapravo nisu. Za gazirana pića već znamo da sadrže šećere i da nisu zdrav izbor, ali bilo bi korisno da prepoznamo i druge nezdrave namirnice.

Foto: freepik.com
- Advertisement -

Nije problem pojesti ponekad slatkiš, ali čuvajte se i zdrave hrane koja to zapravo nije. I na ovo treba da obratimo pažnju. Prirodni šećer iz voća, povrća i mliječnih proizvoda najzdraviji su izbor. Treba ih jesti umjereno.

“Oduvijek je bilo da previše slatkog utiče na pojavu karijesa, i svih oboljenja zuba i desni. Međutim, što je najprostije. Ono što savjetujem svim svojim pacijentima je gutljaj vode nakon bilo čega pojedenog, što snižava PH vrijednost. Jedan gutljaj vode će bitno promijeniti PH vrijednost i sredinu u ustima u baznu i pomoći u sprječavanju karijesa i drugih oboljenja“, objasnio je dr Nikola Bakiš u emisiji „Jutro“ na TV Prva.

Šta još od hrane šteti zubima. Mi pijemo na desetine kafa dnevno, čajeve, razne obojene sokove… Sve to šteti?

Foto: freepik.com

“Obojeni napitci pored pored već pomenutih snižavanja PH vrijednosti u ustima, boje, prebojavaju zube i omogućšavaju stvaranje naslaga. Sve to zajedno, pa i cigarete i duvanski dim, uvijek je štetan“.

Šta savjetujete vaše pacijente da jedete? Postoji li neka hrana koja je dobra za zube. Goviri se da je banana zdrava za zube?
“Banana je puna kalijuma. Sve svježe stvari dosta doprinose očuvanju zubnog tkiva, prije svega žvakanjem. U našoj svakodnevnici bukvalno zaboravljamo da žvaćemo hranu, gutamo hranu, jedemo nešto brzo što nije dovoljno dobro za nas“.

Sada će mnogo reći, zašto je dobro za zube da žvaćemo hranu?
“To je dobro za kompletan organizam, za varenje, za digestivni trakt, za stomak, da se hrana što duže žvaće, da što više vježbamo svoje zube i mišiće. Biće dugotrajniji, dugovječniji“.

Foto: freepik.com

Sa kojim problemima se u ovo vrijeme ljudi najčešće obraćaju? Šta se promijenilo?
“Stomatolozi su jedno vrijeme bilo etiketirani kao u crvenoj zoni, prenosioci zaraze. Ono što se promijenilo, pored svih mjera higijene, dezinfekcije prostora, upotreba digitalizacije. Trend digitalizacije u stomatologiji je sada u najvećem jeku. To je nešto što nije novo, nešto što je već 10 godina prisutno. Međutim, sada kada su mnogi biznisi svoje zaposlene prebacili kući, kada se više radi online, kada svi posežu za tehnologijom da bi povećali efikansost, nema veće sprege između digitalne tehnologije i stomatologije. Mi smo posegnuli za upotrebom najnovije tehnologije, odnosno interoralnim skeniranjem zubnih nizova, vilica. Znatno smo smanjili vrijeme boravka kod stomatologa, smanjili smo broj posjeta, postali smo mnogo precizniji i efikasniji prije svega. Ljudi to izuzetno cijene i poštuju, što je prihvaćeno u velikoj mjeri kod nas. Ogromna je primjena u izradi keramičkih vinira, kruna, mostova na zubima, na implantatima. Za samo jedna minut skeniramo cijelu vilicu, Nema više uzimanja otisaka, nema više dugog boravka kod stomatologa, nema više brojnih proba, mnogo smo precizniji i efikasniji“.

Foto: freepik.com

Da li je na svjetskom nivou rađeno istraživanje kako korona utiče na zdravlje zuba?
“Jeste u toliko što su ljudi zapostavili posjete stomatologu i smetnuli su sa uma značaj održavanja oralne higijene u samom prenosu virusa, pa i virusa kovid. Konstantno nošenje maske možda daje jedan privid da to možda nije bitno. Međutim, to je od izuzetnog značaja, tako da je povećano oboljenje zuba i desni“.

Je li rađeno neko istraživanje sa ljhudima koji su preležaili kovid? Kakvo je stanje njihovih zuba?
“Postojala su brojna istraživanja gdje je povezano teža klinička slika kod oboljelih od kovida, a koji su se oporavili. Parodontopatija jako pogoduje širenju infekcije“.

Prije tri, četiri godine, počelka je ekspanzija fiksnih proteza. Gotovo da je svaka mlada osoba imala fiksne proteze, razne i provodne, neprovidne…Ono što se desilo u posljendjih godinu dana jkeste da su fiksne proteze potpuno zamijenile provodne folije. Gotovo da više niko ne nosi fiksnu protrezu, svi sada nose providne folije koje se mijenjaju na nekoliko nedelje, mjeseci…

Foto: freepik.com

“To je tačno. U dužem vremenskom intervalu je to prisutno. Protreza je, prije svega jako dobar aksesoar. Trend takve estetike, prirodnih zuba je bio i ostaće najbolja moguća estetika. Trend providnih folija je u najvećem jeku, pogotovo sa digiutalizacijom, gdje mi za nekoliko minuta skeniramo dvije vilice, digitalno i precizno se izrađuju folije i pacijent dobija kompletnu terapiju imi to sve možemo da kontrolišemo bez dolaska pacijenta u ordinaciju“.

Šta mi to mislimo da radimo ispravno, a ne radimo?
“Dva minuta su dragocjeno vrijeme za pranje zuba, za koje ništa drugo ne može da se uradi. Ovo je od bitnog značaja. Digitalizacija je i tu prisutna kod električnih četkica. Onje su nikad polularnije, jer ljudi smatraju da time štede vrijeme, što je tačno, jer za manje vremena pacijenti mogu efikasnije da operu zube. Električne četkice su efikasnije od običnih, ako se pravilno koriste“, zaključio je dr Bakiš.

- Advertisment -

POPULARNO

- Advertisment -