fbpx
NaslovnaSavjetiNajčešće greške roditelja koje dovode do oboljevanja mliječnih zuba

Najčešće greške roditelja koje dovode do oboljevanja mliječnih zuba

- Advertisement -

Mliječni zubi su izuzetno značajni za pravilan razvoj lica, vilica, stalnih zuba, ali i za opšte zdravlje. Trend poboljšavanja zdravlja zuba u razvijenim zemljama zabilježen je i kod predškolske djece, 60-tih i 70-tih godina prošlog vijeka bilo je malo šestogodišnjaka bez karijesa, a prosječno je po djetetu registrovano i do osam karijesom zahvaćenih mliječnih zuba. Danas preko 50% njihove djece ima sve zdrave mliječne zube, a prosječno je po detetu oboljelo samo 1-2 mliječna zuba. I ti zubi su uglavnom sanirani („plombirani“). Prosjek im donekle „kvare imigranti i gastarbajteri“ koji su najčešće sa naših prostora ili iz Turske.

Zanimljive su studije koje su pokazale da je zdravlje zuba kod djece rođene u tim zemljama, ali čije su majke doseljene, značajno lošije. Nažalost, na našim prostorima nema poboljšanja. U Srbiji je u šestoj godini ispod 20% djece bez oboljelih mliječnih zuba, a u Republici Srpskoj jedva 2-5%. Prosječno po djetetu ima 4-6 oboljela mliječna zuba, bez obzira da li su oni neliječeni (najčešće), plombirani ili već izvađeni. Postoji i trend pogoršanja. Nije ništa drugačije u ostalim državama u okruženju (izuzimajući možda Sloveniju).

Višedecenijsko „sprovođenje“ organizovane prevencije (očigledno samo na papiru) nije uspjelo da promijeni svijest kod naših roditelja o značaju zdravlja zuba i neophodnosti njihove njege. Da li su baš naši građani toliko tvrdoglaviji i „gluplji“ pa im ništa ne ulazi u glavu?! Ili je sistem promocije zdravlja u potpunosti zakazao? Šta to roditelji na našim prostorima nemaju ili ne rade što je doprinjelo poboljšanju zdravlja kod predškoske djece u drugim zemljama?
Nepostojanje svijesti o značaju mliječnih zuba za opšte zdravlje i zdravlje stalnih zuba.
O tome u razvijenim zemljama uošte nema dileme. Bolesni zubi su jednostavno socijalno neprihvatljivi! Većina naših roditelja još uvijek toga nije svjesna, a što je još tragičnije i veliki broj stomatologa. To je jasno pokazala i naša anketa gdje je čak 8% stomatologa govorilo roditeljima, čija su djeca imala oboljele mliječne zube, da oni uopšte nisu važni i da ne treba obraćati pažnju na rani karijes. Nedavno pobovljena, slična anketa pokazuje da je čak 50% roditelja imalo sličnih iskustava. I nisu rijetka “stručna mišljenja” čak i zdravstvenih radnika da je priča o karijesu mliječnih zuba “zavjera stomatologa gladnih profita”.

Loša i neredovna higijena zuba
Mali broj roditelja redovno pere svojoj djeci zube najmanje 2 puta dnevno. To se ne može ni očekivati, kada ispitivanja pokazuju da manje od 50% odraslih osoba kod nas izjavljuje da svakodnevno održava higijenu zube. Vjerovatno je stvarnost i gora, a da ne govorimo o neophodnosti da se to obavezno radi ujutru i uveče. O samom kvalitetu toga pranja ne treba ni govoriti. Rezultati nebrige su očigledni. Ali, pored nepostojanja svijesti o neophodnosti svakodnevnog pranja zuba kod svoje djece još su zastupljenije i grešeke u vidu:

-Prepuštanja djetetu da samostalno pere zube, bez kontrole. Roditelj mora lično da sprovodi higijenu zuba kod svoga djeteta najmanje do 6-7 godine, a i poslije toga se vrši obavezni nadzor. Predškolsko dijete nije manuelno dovoljno vješto da to samostalno kvalitetno uradi.
-zabrinjavajuće je mali broj roditelja koji su upoznati i obučeni sa pravilnim i kvalitetnim odžavanjem higijene usta, pa je često ona i kada se sprovodi neefikasna. Posebno kada je riječ o čišćenju bočnih površina i primjeni zubnih pasta.
Nepravilna, kariogena ishrana
Ishrana naše djece je generalno loša, nekvalitetna, bogata masnoćama, brzom, prerađenom (bogatom aditivima) hranom. Malo se konzumira voća i povrća. Kada je riječ o zubima tu je prisutno još i:
-Naša djeca slabo žvaću, uglavnom teže već prerađenoj i mekoj hrani.

-Hrana je bogata ugljenim hidratima i to prije svega prerađenim (rafinisanim): bijelo brašno, šećeri, slatkiši svih vrsta. Tu su i peciva kao najzastupljeniji (i najjeftiniji) obrok i kući i u vrtićima, uz pekare i poslastičarnice pored škola.
-Roditelje ne znaju da nisu samo slatkiši uzrok karijesa već da to mogu da budu i sve vste grickalica (slatke i slane), svi napitci (gazirani i negazirani) jer sadrže tzv. Slobodne (skrivene, rafinirane) šećere.
-Naša djeca prečesto unose kariogenu hranu (to se čak i podstiče) i time omogućavaju produženo djelovanje kiselina i razaraje zubne gleđi. A nema dovoljno oporavljajućih faktora poput fluoride i “zaštitne hrane”. Idealna formula za zdravlje zuba je: pet obroka/unošenja hrane bilo koje vrste dnevno i dva pranja zuba, ujutru i uveče. Ustaljena je praksu u Skandinaviji i drugim zemljama da se slatkiši dozvoljavaju samo vikednom (prihvatljivo bi bilo i jednom dnevno uz obrok), da se dan bez pranja zuba ne može ni zamisliti, i da se teži zdravoj i uobročenoj ishrani, bogatoj zaštitnim namirnicama.

Svakako, opravdanje nije naša slabija ekonomska situacija, jer se ne radi o unošenju organske i skupe hrane, skupim materijalima i stomatološkim uslugama, već jednostavno o promjeni „tradicionalnog običaja zlostavljanja dece“ putem neokontrolisanog kljukanja sa slatkišima, fabričkim sokovima, pecivima i grickalicama. Nedavno sprovedena anketa na poznatom srpskom portalu “Bebac” je pokazala da skoro 50% beba do prve godine već dobija slatkiše, a do kraja druge godine taj broj se penje i do 80% . A preporuka SZO (WHO) je da se do druge godine nikako ne daju zbog stvaranja zavisnosti. Poseban dio priče je da loša i nekvalitetna ishrana (siromašna u vitaminima i drugim hranljivim materijama) nepovoljno utiče na imuni sistem i izgradnju manje kvalitetnih zuba i pljuvačke.

Neefikasne zubne paste
I kada se zubi redovno peru, kod učestale i kariogene ishrane, potrebno je podsticanje oporavka (remineralzacija) zubne gleđi. Tome doprinose fluoridi iz zubne paste. Dokazano je da tzv „dječje zubne paste“ (sa nižim sadržajem fluorida) NISU EFIKASNE . Za povećani rizik u kome se nalaze naša deca neophodne su „jače paste“. Kod „rizične djece“, preporuka je da se uzimaju i tabletice fluora. Za ogorčene protivnike fluora jedina alternativa su individualne preventivne mjere koje zahtijevaju češću profesionalnu njegu na osnovu prethodno određenog rizika. Postoje i neke drugačije dječije paste sa ksilitolom i nanoapatitima.

Nepostojanje svijesti o redovnim stomatološkim kontrolama
Redovni kontrolni pregledi su neophodni. Danas se smatra da njihova učestalost zavisi od ličnog rizika i ne smiju biti u razmacima dužim od 12 mjeseci za djecu sa niskim rizikom, a kod srednjeg i visokog i mnogo češće. Samo na redovnim, ali preventivnim pregledima, mogu na vrijeme da se neutrališu uzroci oboljenja (za razvoj karijesa mliječnih zuba je potrebno najmanje nekoliko meseci), ali i da se u samom začetku otkriju i najefikasnije izleče, čak i bez plombiranja. (dr Jovan Vojinović)

- Advertisment -

POPULARNO

- Advertisment -