Mr Ranka Knežević: U prevenciji oralnih oboljenja najvažnije je što ranije djelovati

    Karijes je izuzetno rasprostranjen na teritoriji Republike Srpske. Sve više djece se susreće sa tim problemom, što ukazuje da je potrebno mnogo više da se radi na prevenciji i podizanju svijest o značaju oralne higijene. O tome smo pričali sa magistrom Rankom Knežević, spec. dr stomatologije, direktorkom Javne zdravstvene ustanove „Zavod za stomatologiju“ u Banjaluci.
    Prema dostupnim podacima, alarmantna je situacija sa karijesom kod djece. Čak 90% šestogodišnjaka u Republici Srpskoj ima problema sa karijesom. Šta je po Vašem mišljenju glavni razlog za to?

    -Sve što znamo o zdravlju zuba kod djece na teritoriji Republike Srpske potiče od pojedinačnih lokalnih studija, jer nacionalna studija do sada nije urađena. Prema dostupnim analizama iz literature, koje su registrovale kolege sa stomatološkog odsjeka Medicinskog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci, registrovano je 35% dvogodišnjaka i 48% trogodišnjaka sa karijesom mliječnih zuba. U Srbiji je na nacionalnom nivou taj broj daleko veći (66,4%), pa bi vjerovatno slično bilo i kod nas da je analiza rađena na nacionalnom nivou. Preko 90% dvanaestogodišnjaka u Banjoj Luci i Foči već ima najmanje jedan oboljeli zub, a prosječno je bilježeno preko pet oboljelih zuba po djetetu. Još poraznija činjenica jeste ta da je izuzetno mali broj oboljelih zuba saniran. Kod trogodišnjaka sanirano je svega 4% oboljelih mliječnih zuba, dok je kod šestogodišnjaka sanirano 28% oboljelih mliječnih zuba. Što se tiče saniranih karioznih zuba stalne denticije kod dvanaestogodišnjaka, evidentirano ih je 54%. Sasvim je jasno da tako visoka patologija ne može da se drži pod kontrolom terapijskim mjerama. Nedavno ste na vašem portalu objavili izuzetan intervju sa prof. Jovanom Vojinovićem koji je dugo rukovodio Katedrom za preventivnu i dečju stomatologiju na Medicinskom fakultetu u Banja Luci. Ne bi se imalo šta dodati onome što je tom prilikom rečeno. Uzrok ovako loše epidemiološke slike su prije svega loše navike u ishrani, prvenstveno povećana potrošnja slobodnih šećera od najranijih dana, te neadekvatna higijena usne duplje. Prema jednom istraživanju 80% roditelja izjavlilo je da u trudnoći i prvoj godini života djeteta nije dobilo informaciji o važnosti i načinu održavanja oralne higijene kod njihovog djeteta, važnosti oralnog zdravlja u opštem zdravlju, te koje su to zdrave namirnice i zdrave navike.

    Ima li Republika Srpska program za prevenciju karijesa i šta on podrazumijeva?
    -Program za prevenciju karijesa, kako to definiše Svjetska zdravstvena organizacija (SZO), a čije bi postojanje podrazumijevalo precizno određene ciljeve, jasne prioritete, precizan obuhvat, planove čije se ispunjenje kontroliše, definisane protokole, evaluaciju promjena zdravstvenih pokazatelja, ne postoji u Republici Srpskoj. Međutim, moram da istaknem činjenicu da Pravilnik o sadržaju, obimu i načinu ostvarivanja prava na zdravstvenu zaštitu (“Službeni glasnik Republike Srpske” br. 102/11, 117/11, 128/11, 101/12, 28/16, 83/16, 109/17, 115/17, 17/18, 53/18, 59/18, 112/18 i 17/19) Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske propisuje sve ono što na dokazima zasnovana struka i predviđa. U obavezne vidove finansiranja zdravstvenog osiguranja spada preventivni pregled trudnica, te pregled djeteta već sa navršenih šest mjeseci. Nakon toga Pravilnikom su predviđeni pregledi sa navršenih dvanaest mjeseci, pa osamnaest mjeseci, te u trećoj i četvrtoj godini života. Poslije toga u sklopu sistematskih pregleda u školi pregledi su planirani u šestoj, osmoj, dvanaestoj, te četrnaestoj godini života uz zdravstveno-vaspitni rad i sanaciju karioznih zuba kod predškolske i školske djece.
    Ako nema, šta bi po Vašem mišljenju trebalo da se uradi da se taj problem u budućnosti smanji na neki „podnošljiv“ procenat?
    -Potrebno je postaviti realne programe, a to znači napraviti precizne prioritete i njihov kompletan obuhvat. Svi protokoli ističu da je u prevenciji oralnih oboljenja, ali i svih ostalih hroničnih nezaraznih bolesti, najvažnije što ranije djelovati. To je prije svega period trudnoće i prve godine života djeteta. Tada su roditelji najpodložniji i najmotivisaniji da mijenjaju svoje navike i ako njih obučimo, dalje možemo imati zdrave generacije. Praktično do sada nije postojao ozbiljan zdravstveno-vaspitni rad sa trudnicama i mladim majkama. Sve se uglavnom svodilo na preglede i sanaciju postojeće patologije. Potrebno je dobro izanalizirati finansijske i kadrovske mogućnosti i započeti program samo u onom dijelu koji može u potpunosti da se pokrije.

    Šta bi u prevenciji karijesa trebalo da uradi struka, šta država, a šta roditelji?
    -Ozbiljan program prevencije karijesa je najveći prioritet entiteta kod nas. Prevencija smanjuje patologiju, a samim tim i troškove za terapiju. Organizacija, planiranje, rukovođenje, kontrola i finansiranje takvog programa nadležnost je entiteta. Prijedlog programa, zasnovanog na naučnim dokazima i iskustvima, polazi od struke. Međutim, zdravlje zuba ne stvara se u stomatološkim ordinacijama, već u porodici, te nam je stoga cilj kompletna porodica. Doktori stomatologije koji bi bili uključeni u program, trebalo bi da su posebno obučeni za primjenu istog sa jasno definisanim ciljevima, planovima rada, protokolima i zdravstveno-vaspitnim aktivnostima. Entitetskim pravnim aktima trebalo bi da se obezbijedi obavezujuća koordinacija između svih zdravstvenih oblasti poput ginekologije, pedijatrije i stomatologije, ali, isto tako, i sa obrazovnim institucijama te medijskim kućama. U razvijenim zemljama danas se dodatno oporezuju gazirani i slatki napici kao opasnost po opšte zdravlje (ne samo zube), ograničeno je reklamiranje pojedinih proizvoda sa šećerima, zabranjena je prodaja štetne hrane u školama i oko njih, a obroci su strogo kontrolisani na prisustvo slobodnih šećera.
    Da li bi povratak stomatologa u škole, kao što je nekada bilo, po Vašem mišljenju, mogao da riješi problem?
    -Početak preventivnih aktivnosti sa djecom u školama je isuviše kasan period. Postojanje karijesa na zubima mliječne denticije stvara izuzetno lošu sredinu za nicanje zuba stalne denticije. Ranije sam već navela koliko je obimna i raširena epidemiologija karijesa mlječnih zuba, pri čemu djeca u školu kreću sa pozamašnom patologijom mliječnih zuba i prihvaćenim lošim navikama. Na ovaj način kako funkcioniše školska stomatološka njega, ne može se očekivati poboljšanje zdravlja zuba, jer je prije svega orijentisana na liječenje obimne patologije koju ne uspijeva da pokrije. Klasični zdravstveno-vaspitni rad samo u vidu predavanja učenicima nije efikasan. Istraživanja koje sam sprovodila u sklopu moje magistarske teze pokazala su da se u dobro organizovanoj školskoj ambulanti uspijeva sanirati tek 54% oboljelih zuba, bez obzira na konstantne zdravstveno-vaspitne aktivnosti. Isto tako, nije evidentirano bitnije poboljšanje zdravlja u odnosu na školu bez ambulante, gdje su povremeno provođene zdravstveno-vaspitne aktivnosti.

    Da li bi edukacija u vrtićima i školama, u koje bi bili uključeni i roditelji, bila jedan od načina da djeca imaju zdrave zube i da se više ne priča o ovim stvarima kao alarmantnim?
    Dosadašnja naučna i stručna praksa ukazuje da preventivni programi gdje nisu uključeni roditelji, ne daju rezultate. Početi sa zdravstvenim vaspitanjem tek u vrtićima je suviše kasno, jer se propušta najznačajniji period za stvaranje zdravih navika, o kome smo već pričali – trudnoća i prve dvije godine života djeteta (Svjetska zdravstvena organizacija ih označava kao prvih 1000 dana). Zdrave navike moraju da se uče i praktikuju svakodnevno. Uspješni i provjereni modeli preventivnih programa postoje u svijetu i potrebno ih je prenijeti i primijeniti – zaključila je doktor Ranka Knežević.

    Doktorka Ranka Knežević je rođena je 25. aprila 1975. godine u Banjaluci, gdje je završila osnovnu školu i Gimnaziju. Školske 1993/94 godine upisuje Medicinski fakultet Univerziteta u Banjaluci, koji nastavlja u Nišu 1995. godine na odsjeku za stomatologiju i završava u aprilu 2001. godine sa prosječnom ocjenom 8,72. Radni staž započinje u Javnoj zdravstvenoj ustanovi Dom zdravlja u Banjaluci, gdje u januaru 2006. godine završava specijalizaciju iz preventivne i dječije stomatologije. Postdiplomske studije završava sa prosjekom 9,45 odbranom teze „Studija dugoročnih zdravstvenih i ekonomskih efekata nakon četiri godine sprovođenja zubne njege kod školske djece u Banjaluci“ u februaru 2014. godine. Od januara do decembra 2007. godine obavlja poslove Šefa ambulanti za opštu, dječiju i preventivnu stomatologiju u Službi ambulanti za stomatološku zdravstvenu zaštitu, nakon čega je imenovana za Načelnika Službe, koju funkciju obavlja sve do marta 2011. godine. U martu 2011. godine imenovana je za direktora Javne zdravstvene ustanove „Zavod za stomatologiju“, pri čemu aktivno učestvuje u njenom osnivanju i afirmisanju u referentnu ustanovu iz oblasti stomatologije. Ovu dužnost obavlja i danas. Aktivno govori engleski jezik. Prisustvovala je brojnim naučnim skupovima u zemlji i inostranstvu bodovanim od strane Komore doktora stomatologije Republike Srpske. Objavljivala je mnoge radove u naučnim časopisima nacionalnog i međunarodnog značaja.

    ,

    Kontakt forma

     

    Verifikacija

    Comments are closed.

    Sva prava zadržana, Gondor D.O.O.