Na čelu ste Udruženja doktora stomatologije Republike Srpske. Iako je osnovano prije više od dvije decenije sa idejom okupljanja doktora stomatologije u jedno jako udruženje koje će promovisati i štititi interese stomatologije, pretrpjelo je brojne izmjene, pogotovo od 2016. godine kada je i zvanično u svom nazivu izgubilo prefiks „privatnih” i postalo najveće i najznačajnije strukovno udruženje svih doktora stomatologije.
Možete li nam ukratko reći šta se sve od tog trenutka osim naziva promijenilo? Da li je glas struke “glasniji” i koliko znači saradnja privatnog i javnog sektora?
“Naše udruženje jeste prvobitno bilo formalno osnovano, a potom i godinama djelovalo kao udruženje isključivo stomatologa iz privatne prakse. U tom vremenu je zaista bilo i neophodno na neki način artikulisati glas privatne prakse. Međutim, i tad su u radu Udruženja, kao i u organizaciji naših skupova učestvovale i pojedine kolege iz javnog sektora. O činjenici da su te skupove posjećivali podjednako svi ne treba ni govoriti. Tako da s vremenom se, s pravom, postavilo pitanje zašto bismo na bilo koji način, pa makar i formalno samo imenom, dijelili struku na privatni i javni sektor.
Činjenica je da postoje određene teme koje su više predmet interesovanja doktora koji rade u privatnim ordinacijama, kao i teme koje više interesuju kolege iz javnog sektora. Ali ne vidimo nijedan razlog zašto mi kao Udruženje ne bismo stajali i iza jednih, i iza drugih. Bavimo se istim poslom, u toku radnog dana susrećemo se sa istim problemima, u najvećem broju slučajeva imamo i iste potrebe i zahtjeve. I možda najslikovitije bi se to moglo objasniti danas vrlo aktuelnim problemom – korona sigurno ne ugrožava samo jednu, ili samo drugu stranu. Osim zalaganja za što bolji formalno-pravni položaj struke Udruženje je od svog osnivanja njegovalo edukativni karakter, te je pod njegovim pokroviteljstvom u protekle dvadeset tri godine organizovano preko 40 naučno-stručnih skupova”.
U 2019. godini kada ste Vi zvanično i postali predsjednik Udruženja, izdvojili su se simpozijum „Protetika od A do Ž” i simpozijum „Sve boje stomatologije”, organizovani na malo drugačiji i glamurozniji način, opravdavajući jednoglasnu odluku da baš Vi budete na čelu Udruženja. Kako ste se osjećali u tom trenutku kada je baš svaki kolega Vama povjerio svoj glas?
“Svakako da mi je pripala izuzetna čast, ali i osjećaj odgovornosti da opravdam takvo povjerenje kolega. Navedeni simpozijumi zaista jesu predstavljali iskorak naprijed, a rezultat su nove energije koju su unijeli novi članovi Udruženja. Međutim, moram da istaknem lično viđenje, a to je da smo uspjeli da spojimo tradiciju Udruženja, koja traje dvije decenije, zahvaljujući dugogodišnjem predanom zalaganju starijih kolega od kojih su neki i dan-danas aktivni u Udruženju, sa tom nekom novom energijom i idejama. Jedno bez drugog bi svakako manje vrijedilo. Jesu simpozijumi bili na neki način glamurozniji i u oku posjetilaca zaista upečatljivi u svakom pogledu, ali ću istaći i to da u regiji ne postoji, bar koliko ja znam, udruženje stomatologa koje se može pohvaliti dvadesetogodišnjim postojanjem, i to je nešto što zaista treba da cijenimo i čuvamo”.
Koliko je pandemija COVID-19 uticala na projekte i planove koje ste započeli prije pandemije i na planove kao predsjednika Udruženja stomatologa RS i kao vlasnika uspješne privatne ordinacije?
“Aktivnost Udruženja u smislu organizovanja edukativnih skupova, kongresa i simpozijuma, a što nam je od samog početka bio i jedan od prioriteta u radu, najdirektnije je pogođena pandemijom. Organizacija bilo kakvog većeg skupa bila je onemogućena usljed epidemioloških mjera. Iz tog razloga, sa žaljenjem, morali smo otkazati i propustiti planirane događaje u prošloj godini. Moj stav, kao i stav kolega u Upravnom odboru bio je da tradicija i duh naših skupova ne može biti sadržana u onlajn formi, te smo aktivnosti stavili na „stand by”.
U međuvremenu, situacija se promijenila, makar u smislu da su mjere koliko-toliko ublažene, mada svakako smo i dalje daleko od stanja prije kovid krize tako da ću iskoristiti i ovu priliku da najavim kako je plan Udruženja da do kraja godine održi jedan simpozijum u decembru mjesecu sa tradicionalnim novogodišnjim balom stomatologa. Naravno, organizacija će ovaj put biti u skladu sa postojećim epidemiološkim mjerama, prije svega u broju posjetilaca, ali, kao što rekoh, te mjere su ipak donekle ublažene, te smatram da nam je svima I više nego potrebno da osjetimo kako se stvari ipak postepeno vraćaju u normal”.
Nakon završenog fakulteta i višegodišnjeg usavršavanja u zemlji i inostranstvu dio bogato stečenog iskustva odlučili ste podijeliti kao demonstrator i predavač na brojnim radionicama, kursevima, predavanjima u zemlji i regionu i nije tajna da se za Vaše edukacije „traži mjesto više”. Koliko po Vama nedostaje „živa riječ” kao vid kontinuirane edukacije, ne umanjujući evidentan napredak u tehnologiji i komunikaciji?
“Baš kao što sam naveo u prethodnom odgovoru, moj stav je da neke stvari prosto ne mogu biti zamijenjene isključivo tehnologijom. Edukacija kao edukacija može da se obavlja i onlajn, to nije sporno, ali događaji poput naših simpozijuma nisu samo edukacija. To su i susreti kolega uživo, razgovori, razmjena mišljenja i na kraju ono najvažnije – druženje. Nikakva tehnologija to ne može zamijeniti. Zato smo i odustali prošle godine od onlajn forme, čekajući normalizaciju situacije. Nadam se da ćemo decembarskim skupom započeti povratak na staro. Težnja za visokokvalitetnim i visokoestetskim rezultatima usmjerila Vas je u pravcu estetske stomatologije, protetike i implantoprotetike, ali i u pravcu dentalne fotografije i digitalne stomatologije, koje su neraskidivo povezane sa stomatologijom modernog doba.”
Postaje li digitalna stomatologija naša sadašnjost i kuda nas vodi? Koliko za Vas, a koliko za pacijenta znači predvidiv estetski rezultat?
“E, kad već govorimo konkretno o samom radu i praksi tu sam svakako veliki zagovornik tehnologije i primjene tehnoloških noviteta koji nam omogućavaju da budemo uspješniji i bolji u poslu. Dosta toga se promijenilo u zadnjih pet godina, vjerovatno mnogo više nego u prethodnih 25. I stvari se i dalje mijenjaju, i sve se brže mijenjaju. Definitivno, možemo reći da je digitalna stomatologija već sadašnjost. Samo moram primijetiti, kod nas, više je prisutna u zubotehničkim laboratorijama, nego u samim ordinacijama. Ali, svakako da će vrlo brzo i same ordinacije morati ozbiljnije ući u te promjene, jer danas sve se mijenja u tom smjeru, od protokola do materijala. Sve postaje podređeno digitalnom pristupu. Mnogo prije nego što mislimo će doći dan kad nećete znati kome poslati otisak, jer su recimo laboratorije sa kojima sarađujete odlučile da potpuno izbace gips iz upotrebe”.
Da li je takav razvoj situacije dobar?
“Apsolutno. Digitalizacija nam je donijela preciznost i predvidivost o kojoj smo mogli nekad samo sanjati. Višegodišnji ste član evropskog udruženja estetskih stomatologa – European Society for Cosmetic Dentistry (ESCD) i Country Chairman tog udruženja za BiH/RS”.
Šta znači biti Country Chairman udruženja ESCD I kako se postaje njihov član?
“ESCD je jedna zaista lijepa priča sa glavnim motivom da okupi kolege širom Evrope koji su okrenuti prije svega estetskoj stomatologiji. Godišnji sastanci održavaju se uvijek na nekoj zanimljivoj destinaciji kao što je Atina ove godine, ili Lisabon, Sankt Peterburg, Kan, London, gdje učesnici imaju priliku da prisustvuju predavanjima i radionicama zaista vrhunskih i na svjetskom nivou priznatih stručnjaka. Ono što naročito želim da istaknem jeste da je politika ESCD-a dostupna svima, bez obzira iz koje zemlje dolaze. Iz tog razloga su i članarine prilagođene, u zavisnosti iz koje države dolazite. Učlaniti se može svako preko sajta udruženja ESCD ili prilikom posjete godišnjem sastanku”.
Opinion lider ste vodećeg svjetskog proizvođača dentalnih materijala Ivoclar Vivadenta, kojeg neraskidivo povezujemo sa estetikom u stomatologiji. Koliko je ljubav prema estetici bila presudna za ovaj vid saradnje i koliko je ta saradnja uticala na Vaš rad i usavršavanje na polju estetike?
Neke stvari su jednostavno predodređene. Ta veza i saradnja sa Ivoclar Vivadentom nastala je potpuno spontano kao rezultat mojih afiniteta pri izboru materijala za svoje radove. Svakako da je želja svakog od nas ko se bavi estetskom stomatologijom da postiže što ljepše rezultate, i naravno da materijali kao što su Emax, Empress, ZirCad Prime onda predstavljaju odlično rješenje u postizanju tih rezultata”.
Koliko satisfakcije terapeutu donosi „smile makeover” I jeste li se ikada našli u situaciji da ne možete da zadovoljite estetske zahtjeve pacijenta?
“Mislim da je dovoljno da kažem samo nekoliko rečenica na ovu temu. Stomatologija je vjerovatno jedina grana medicine u kojoj su pacijenti uključeni u sam rad. Oni, dakle, aktivno učestvuju, imaju određene zahtjeve, želje. Od nas se ne očekuje samo da ih izliječimo i funkcionalno rehabilitujemo. Od nas se očekuje i da ih usrećimo, da ih učinimo ljepšim i zadovoljnijim.
Pacijenti emotivno doživljavaju naše radove i mi zaista mijenjamo njihove živote, ne samo u funkcionalno-zdravstvenom smislu već i u emotivnom. To je sa jedne strane i otežavajuća okolnost, jer doživljaj lijepog je individualan i nije lako sklopiti sve te kockice, ali kad postignemo dobar rezultat, kad vidimo da smo nekome dali ne samo zube za žvakanje već i osjećaj zadovoljstva, samopouzdanja, da smo nekoga učinili privlačnijim i srećnijim, to zaista predstavlja izuzetnu satisfakciju. Naša profesija jeste zbog svega toga I zahtjevna, ali je istovremeno i zanimljiva i uzbudljiva.
Pacijent, plan terapije i sjajan tim − sve troje jednako važno ili je nešto od toga najvažnije?
“Pa, nek ovo ostane kao „sveto trojstvo”, jer bilo šta da izostavimo ili umanjimo nećemo imati dobar rezultat”.
Šta za Vas znači ideja dentalnog turizma u RS/BiH I da li je ostvariva?
“Dentalni turizam zahtijeva mnogo više od same aktivnosti u ordinacijama, i u tom smislu je za ostvarivanje bilo kakvog napretka neophodna i sistemska pomoć države, kao i uvezivanje i drugih faktora u tom lancu. Nažalost, kod nas dentalni turizam kao takav praktično i ne postoji. Dentalni turizam ne može se smatrati kada turisti iz dijaspore dolaze i borave u našoj zemlji za vrijeme odmora i praznika, I tokom tog boravka između ostalog koriste i priliku da posjete i stomatologa.
Dentalni turizam podrazumijeva dolazak ljudi koji nisu ni na koji način vezani za ove krajeve i koji su došli ovdje isključivo radi stomatoloških usluga, a onda usput i da se odmore, provedu ili zabave. Toga ima vrlo malo ili nimalo, a zaista mi imamo sve preduslove da se stvari pokrenu u tom smjeru. Po mom mišljenju, nama bi u fokusu najprije trebalo da budu zemlje koje su nam u blizini, od prvih komšija Hrvata, zatim Slovenaca, Austrijanaca, eventualno Italijana, pa dalje redom. Ovo su zemlje koje su dobro upoznate sa našom situacijom, te samim tim ujedno imaju i najmanje predrasude. Stručnost, opremljenost i kadar nam svakako ne nedostaje.
I za kraj razgovora, osim stomatologijom Siniša Kovačević bavi se u slobodno vrijeme i…
“Pa, prvo što mi pada napamet jeste takođe stomatologija, ali na malo drugačiji način. Upravo sam se vratio iz Beograda sa još jednog uspješno održanog kursa. Već nekoliko godina zajedno sa kolegom Miljanom Bajićem vodim jedan projekat koji smo nazvali Dental Supreme Academia, a kroz koji je prošao sad već ozbiljno veliki broj kolega. U pitanju su različiti oblici edukacija i mogu reći da je to nešto u čemu iskreno uživam. Prilikom tih susreta čujem razna iskustva, probleme i izazove sa kojima se susreću kolege u svojim praksama. Zadovoljstvo mi je što imam priliku da im pružim određeno znanje kako bi prevazišli te stvari i posebno mi bude drago kad dobijem pozitivne povratne informacije. Od stomatologije očigledno ne mogu da pobjegnem, ali kad se to upakuje u cjelodnevni razgovor i druženje sa kolegama onda nije problem ni što se stomatologijom na takav način bavim i u slobodno vrijeme”, zaključio je dr Kovačević.
Izvor: DentalArt KDS
