Karijes je najrasprostranjenija infektivna bolest, koja pogađa 97 posto populacije. Karijes počinje na površini zuba razgradnjom gleđi (demineralizacijom) i progresivnim prodorom u dubinu te širenjem zahvaća ostale strukture zubnog tkiva.
Kad se gleđ podvrgne pH nižem od 5.5, počinje da se demineralizuje. Iznad tog nivoa pH može se dogoditi postupak popravljanja – remineralizacije. Na remineralizaciju utiče prisutnost minerala u slini, raspoloživi fluoridni joni i protok sline.
Karijes može napredovati do tačke stvaranja vidljive šupljine. Tada se ta šupljina mora obnoviti pomoću stomatoloških postupaka, poznatijih kao ispuni (plombe).
Faktori koji doprinose razlici u pojavnosti i napredovanju karijesa kod različitih ljudi:
Bakterije
Danas se Streptococcus mutans smatra najraširenijim uzročnikom u nastanku karijesa, ali različiti sojevi istih bakterija pokazuju različite razine uticaja.
Dakle, nije bitna samo količina biofilma plaka, već specifični soj kojim je neko zaražen. Zajedničko svojstvo svih mogućih uzročnika karijesa je njihova mogućnost fermentacije niskomolekularnih ugljikohidrata u zubnom plaku.
Prehrana
Organizmi koji uzrokuju karijes preferiraju šećere – posebno saharozu – kao primarni izvor energije. Pretvaranje šećera u kiselinu uzrokuje karijes. Učestalost izloženosti šećeru u prehrani, a ne količina je ono što predisponira karijes da napreduje.
Prema tome, bolje je pojesti više slatkog odjednom nego grickati pomalo cijeli dan. Jedite zdravu hranu koja sadrži obilne količine minerala i vitamina.
Protok i sastav sline
Što više sline postoji u ustima, to se bolje čiste zubne površine od bakterija i kiselina koje proizvode. Međutim, ako je slina previše viskozna, možda neće učinkovito očistiti pogođena područja.
Oralna higijena
Četkanje i korištenje zubnog konca su režimi oralne njege koji se moraju izvoditi barem dva puta dnevno. Ove aktivnosti smanjuju nivoa bakterija i tvari kojima se hrane, što pomaže da se drži karijes pod kontrolom.
Morfologija zuba, njegov sastav, razmaknutost zuba
Duboke brazde na površini zuba (posebno kutnjaci) čine ih osjetljivim na karijes, jer lako zadržavaju bakterije i otežavaju njihovo uklanjanje.
Može li se proces razvoja karijesa zaustaviti?
Odgovor zavisi o fazi razvoja karijesa. Kada je riječ o liječenju fizičkog karijesa unutar zuba, to nije moguće nekom „uradi sam“ metodom kod kuće. Moraćete posjetiti svog stomatologa.
Jednom kada imate fizički otvor unutar zuba, samo ispunom možete popraviti šupljinu. Ćelije koje čine zubnu gleđ se ne obnavljaju. Međutim, rani znakovi demineralizacije (što je prva faza propadanja zuba) mogu se preokrenuti, ali samo ako se primijete dovoljno rano.
Demineralizacija je kada zub počinje da podliježe kiselinama i bakterijama. Vanjski slojevi gleđi oslabe i počinju da propadaju, ali šupljina još nije prisutna. Obično možete primijetiti ta područja na zubima jer obično izgledaju svjetlije od gleđi oko njih.
U blizini desni mogu se primijetiti bijele mrlje ili crte. Da biste poništili demineralizaciju, moraćete svakoga dana da temeljno četkati zube i koristiti zubni konac. Povrh toga, moraćete da dodate minerale nazad u svoju gleđ kako bi se kalcificirala i stvrdnula, čineći vaš zub otpornim na dalje propadanje.
Za remineralizaciju je najbolje koristiti fluorid na recept. Obično on dolazi u obliku gela koji nanesete nakon pranja zuba.
Pet jednostavnih stvari koje možete učiniti da spriječite karijes:
*Utvrdite svoj rizik od razvoja karijesa: Najbolji način da to saznate je kroz obimni stomatološki pregled. Redovnim pregledima i razgovorom sa stomatologom utvrdićete koji bi tretmani mogli biti potrebni i koje promjene u oralnoj higijeni i prehrani mogu pomoći. Procjena rizika će odrediti i koliko su često potrebne posjete stomatologu.
*Četkajte zube redovno, pravilno i sa dobrom četkicom: Četkanje zuba jedan je od najjednostavnijih, a najefikasnijih načina za sprječavanje karijesa. Obavezno četkajte nakon jela i prije spavanja.
Četkanje prije spavanja naročito je važno jer taloženje bakterija preko noći može omogućiti formiranje kiseline koja oštećuje gleđ i na kraju vodi do karijesa. Takođe, korišćenje antibakterijskog sredstva za ispiranje usta pomaže da se očiste bakterije i osvježava dah. Ne zaboravite da zamijeniti četkicu za zube barem na svaka tri ili četiri mjeseca.
*Smanjite unos slatkih i kiselih pića – i pijte više vode: Produženo izlaganje zuba kafi ili čaju, s dodatkom šećera ili mlijeka može povećati rizik od novih karijesa. Uživajte u kafi, ali pokušajte pijuckati 20 minuta ili manje, a zatim usta isperite vodom. Malo vode, zajedno s drugim pićima, ispire usta i sprječava da slina postane previše slatka. Možete za takva pića koristiti i slamku.
*Usvojite naviku korištenja zubnog konca: naši zubi imaju pet strana i sve ih je potrebno redovno čistiti. Čak i kada četkamo svaki dan, još uvijek čistimo samo tri strane. Dakle, bez konca čistite samo polovinu površine zuba. Koristite zubni konac barem jednom dnevno. Usvojite ovu zdravu naviku što prije.
*Prestanite da pušite: Dobro je poznato da pušenje i upotreba duvana mogu uzrokovati mnoge različite medicinske probleme. Međutim, većina ljudi u potpunosti ne shvata štetni uticaj koji pušenje ima na usta, desni i zube. Pušenje može uzrokovati puno više od mrlja zubi – ta nezdrava navika može dovesti i do bolesti desni, gubitka zuba, pa čak i raka usne šupljine.
Izvor: ordinacija Videntis
