Karijes predstavlja hronično oboljenje zuba koje se najčešće javlja veoma rano, u dječijem uzrastu, i kao takvo predstavlja jedan od najznačajnijih problema u savremenoj stomatološkoj zaštiti. Naime, kariogene bakterije naseljavaju usnu duplju u najranijem uzrastu i ostaju u ustima u većoj ili manjoj koncentraciji sve dok postoje zubi u ustima. Osnov održavanja dobre oralne higijene predstavlja prevencija oboljenja zuba i tkiva usne duplje. To se postiže redovnim posjetama stomatologu, na svakih šest mjeseci. Ukoliko se ne otkrije na samom početku svog nastanka, karijes se širi na susjedne površine zuba zahvatajući vrlo često i susjedne zube.
Karijes i njegove komplikacije
Kao posljedica neblagovremenih posjeta stomatologu dolazi do sve težih komplikacija kao što su pulpitisi (zapaljenje pulpe zuba), gangrene (odumiranja pulpe uz prisustvo bakterija), periodontitisi (zapaljenje potpornog tkiva zuba), i na kraju gubitak jednog ili više zuba. Stanje nedostatka jednog ili većeg broja zuba naziva se djelimična ili potpuna bezubost. Usljed gubitka većeg broja zuba dolazi do poremećaja funkcije žvakanja što će se dalje odraziti na varenje hrane u organizmu, a samim tim i na opšte zdravstveno stanje.
Prevencija
Jedan od najjednostavnijih načina svakodnevne prevencije karijesa je primjena fluorida. Svakodnevno prisustvo fluorida u niskim koncentracijama u usnoj duplji doprinosi boljoj remineralizaciji zuba i zaliječenju početnih karijesnih lezija. Najrasprostranjeniji način primjene fluorida na svijetu je korišćenje pasta za zube koje u sebi sadrže fluoride. Djeci školskog uzrasta se preporučuju tabletice fluorida koje se žvaću ili sisaju uz kontrolu roditelja. Naučno je dokazano da redovno korišćenje tabletica fluorida u određenom uzrastu u periodu od tri godine dovodi do smanjenja pojave karijesa. Ukoliko postoji potreba, odnosno ukoliko po procjeni stomatologa postoji veći rizik za pojavu karijesa, uvode se dodatne mjere prevencije.
Fluorizacija zuba
Kod pacijenata visokog rizika za nastanak karijesa (onih koji imaju veliku koncentraciju kariogenih bakterija), moguća je primjena visokokoncentrovanih fluorida u stomatološkoj ordinaciji tj. fluorizacija zuba. Cilj tretmana je povećanje otpornosti zuba koji nisu zahvaćeni karijesom, remineralizacija početnog i usporavanje uznapredovalog karijesa. Postupak se vrši isključivo u stomatološkoj ordinaciji, kratkotrajan je i bezbolan. Na zube očišćene od čvrstih i mekih naslaga nanosi se gel ili tečnost sa visokim koncentracijama fluorida, koja stoji na zubima određeno vrijeme. Fluoridi koji se ugrade u gleđ čine zub otpornijim na dejstvo kiselina koje produkuju bakterije i dodatno usporavaju pojavu kvarova. Ovaj tretman se preporučuje kod djece predškolskog i školskog uzrasta.
Novija istraživanja su pokazala da unošenje fluorida tokom trudnoće ne utiče značajno na formiranje kvalitetnijih zuba djeteta. Naime, količina fluorida koja preko placente pređe u krvotok bebe je zanemarljiva i najvećim dijelom se ugradi u kosti. Iz tog razloga dodatno unošenje fluorida kod trudnica se više ne preporučuje. Kako se kariogene bakterije prenose na bebu najčešće od roditelja, najbolja zaštita djeteta je zdrava ishrana i redovno i pravilno održavanje oralne higijene majke i drugih članova porodice koji sa njim dolaze u kontakt. Očuvanjem oralnog zdravlja mogle bi se izbeći kompleksne, neprijatne i najčešće skupe metode liječenja i sačuvati lijep i zdrav osmijeh. (www.magicdent.co.rs)
