Kvarenje zuba je hronična bolest u kojoj postoji lokalizirano uništavanje osjetljivog čvrstog zubnog tkiva kiselim nusproduktima od bakterijske fermentacije ugljikohidrata. Ovo oštećuje tvrdu strukturu zuba koja uzrokuje propadanje zuba. To je najčešća hronična bolest na planeti, koja pogađa 80% populacije, u kojoj neki regioni imaju veće stope karijesa od drugih. Rani oblici kvarenja zuba, poznati kao rani ili početni karijes, – mogu se zaustaviti i preokrenuti ako su uzročni faktori smanjeni. Prema najnovijim istraživanjima, u svijetu ima prosječno svaka osoba ima 1,9 karioznih zuba, a u pojedinih zemalja u prosjeku ima 4,6 karioznih zuba po osobi.
U nekoliko zemalja, slučajevi 6-godišnjaka sa neliječenim karijesom su veći od 80 posto, do čak 100 posto. Formiranje šupljina se odvija duž kontinuuma koji se proteže nizom faza od malih početnih karijesnih lezija koje mogu vremenom evoluirati do grubih šupljina. Svaki put kada jedemo, šećeri iz hrane se pretvaraju u štetne kiseline bakterijama u našim ustima. Kako se nivoi kiselina povećavaju, nivoi pH se smanjuju, što uzrokuje gubitak mineralne strukture na površini zuba. Zubi su u stalnom stanju demineralizacije i remineralizacije, pod uticajem naših načina ishrane i prakse oralne higijene. Kada se brzina demineralizacije odvija brže od remineralizacije, mogu se formirati rane lezije bele tačke (karijes). Bez pravilne njege, zubi nastavljaju da gube snagu i strukturalni integritet i na kraju formiraju šupljinu. Međutim, neumoljiva progresija kroz sve faze ozbiljnosti bolesti nije neizbježna.
Nezdrava ishrana bogata šećerima, neadekvatan fluorid i loša lična higijena su najvažniji faktori kojima se treba suprotstaviti intervencijama u prevenciji i upravljanju karijesom. Međutim, postoji široka upotreba ovih alata širom svijeta. Kako se prehrambeni obrasci širom svijeta mijenjaju, neke zemlje se bore da upravljaju sve većom prevalencijom karijesa u njihovoj populaciji. Neki od prijavljenih problema povezanih sa karijesom uključuju sljedeće: Loše zdravlje zuba može dovesti do ozbiljnih stanja u oralnom zdravlju, kao što su šupljine i gubitak zuba i može dovesti do bola, patnje i smanjene oralne funkcije. Socijalni uticaj: Karijes može da utiče na osjećaj dobrobiti, samopoštovanje, zapošljivost i socijalnu mobilnost. Na globalnom nivou, djeca propuštaju 51 milion časova svake godine. Ekonomski uticaj: Uticaj lošeg stomatološkog i oralnog zdravlja se ne vidi samo na individualnom nivou, već i na nivou zemlje, gdje čak pet do deset posto zdravstvenih troškova mora ići na liječenje.
