fbpx
NaslovnaSavjetiKarijes čest, a nepoželjan gost

Karijes čest, a nepoželjan gost

- Advertisement -

Karijes je jedna od najraširenijih bolesti na svijetu, posebno među djecom (od njega boluje više od 90 odsto djece). To je bolest hroničnog karaktera koja sporo napreduje, a kao zubna bolest, odlikuje se truljenjem zubnih supstancija, dentina (sloj ispod površine) i korijena zuba. Gdje smo ono stali? Ah da, kod šestogodišnjeg kutnjaka. Nadam se da ga pažljivo čuvate i njegujete te da ste ga na vrijeme zaštitili, jer bakterije ne miruju. U ovom članku ćemo reći nešto više o tome šta je karijes, šta ga uzrokuje, kako nastaje te kako ga pokušati spriječiti… Iako o njegovom nastanku postoji nekoliko teorija, jedno je sigurno – u čistim ustima nema karijesa! Drugim riječima, zubni karijes je bolest nečistih zuba. Da bi nastao, potrebno je istovemeno djelovanje nekoliko faktora.

To su prije svega mikroorganizmi (bakterije), ostaci hrane na zubima, slatkiši i šećeri, koji su bakterijama potrebni za rast i razvoj i naslage na zubima na kojima bakterije nalaze hranu. U ustima, naime, postoje bakterije, ali nisu štetne kada su malobrojne. Za njihovu aktivnost je potrebna hrana, ponajprije šećeri, a u ustima u kojima ima ostataka hrane bakterije imaju sve što im je potrebno za rast i razvoj. U nastanku karijesa važnu ulogu ima zubni plak – mekana, teško uočljiva naslaga koja čvrsto prijanja za zub i koja se ne može isprati mlazom vode, nego se mora mehanički očistiti zubnom četkicom. Plak počinje da se formira neposredno nakon pranja zuba, a dijete ga može osjetiti tako da jezikom pređe preko zuba i ako površina nije glatka, znači da postoji plak.

Sve što pogoduje nastanku karijesa pogoduje i nastanku zubnog plaka. Uz ishranu, tu su još neki uzročni faktori. Loše sanirani zubi, odnosno ispuni (plombe) koje odstoje, idealno su mjesto za nakupljanje plaka pa tako i nastanak karijesa. Potom zubi koji svojim oblikom, položajem i veličinom onemogućavaju prirodno, fiziološko samočišćenje, kao i zubi sa velikim kvržicama i dubokim fisurama, gdje se plak lagano stvara, a teško odstranjuje (slučaj sa prvim trajnim kutnjakom u kojem slučaju preporučujemo preventivno pečaćenje, tj. zaštitu zuba). Uz navedeno, određena životna razdoblja imaju povećanu predispoziciju za nastanak karijesa. To su razdoblje mješovite denticije (kada u ustima uz mliječne zube postoji i nekoliko stalnih), zbog brojnih fiziološki nečistih mjesta u zubnom nizu, potom pubertet i postpubertetsko razdoblje zbog psihosomatskih promjena i slabije oralne higijene i hormonalno uzrokovanoga gingivitisa (upala zubnog mesa), pri čemu je zubno meso crveno i otečeno, a ako se upala proširi u dublje slojeve, prilikom pranja zuba dolazi do krvarenja.

U periodu puberteta se snižava i pH vrijednosti pljuvačke, što je takođe jedan od razloga pojačanog pojavljivanja karijesa u toj populacijskoj grupaciji. Zbog svega toga se u tom životnom periodu preporučuju učestalije kontrole stomatologa i upotreba gelova i zubnih pasta s dodatkom fluora. Treća karijes rizična grupa je staračko doba, kod koje, zbog povlačenja zubnog mesa, često nastaje karijes korijena. Karijes nastaje tako što bakterije iz šećera stvaraju kiseline koje razaraju zubnu gleđ. Tako se stvaraju jedva vidljiva oštećenja koja predstavljaju ulazna vrata za bakterije i kiseline, koje u tom slučaju nesmetano prodiru u dublje slojeve zuba i na kraju u njemu stvore šupljine. U toj fazi zub je osjetljiv na toplo i hladno. Ako se ne javite stomatologu, bolest se dalje širi i prodire do zubne pulpe kada se bol počinje javljati spontano, pogotovo noću.

Ako se ni tada ne javite stomatologu, zubna pulpa sama od sebe će odumrijeti i bol će spontano nestati. Međutim, ni tada se niste riješili muka. U zubu će ostati raspadnuti ostaci mekog dijela zuba, bakterije će se i dalje sve više i dublje naseljavati, a upala će preći preko otvora na vrhu korijena u okolinu zuba. Na vrhu korijena tada će se stvoriti granulom (gnojna vrećica), pa vas zub počinje boljeti na dodir. Kako spontanog izlječenja zubnog karijesa nema (osim u prvoj, za vas nevidljivoj fazi), ovo su više nego dovoljni razlozi da redovno i na vrijeme posjetite stomatologa. Isto tako obratite pažnju na pravilnu ishranu koja ima važnu ulogu u prevenciji svih bolesti pa tako i karijesa. Naročito bi trebalo jesti hranu bogatu bjelančevinama, vitaminima, mineralima, proizvode od integralnih žitarica i uopšte hranu koja se ne lijepi za zube i koju treba što više žvakati, npr. voće i povrće.

Uz sve to, zube treba redovno i temeljno prati. Redovno znači nakon svakog obroka, a obavezno uveče, nakon večere i nakon svakog uzimanja slatkiša. Zapamtite, uveče zube peremo za zdravlje, ujutro za ljepotu. S obzirom na višestruko važnu funkciju zdravog zuba, karijes se može i mora spriječiti, a to možemo postići samo zajedničkom brigom. Treba nastojati da nam zubi uvijek budu čisti, lijepi i zdravi jer to, između ostalog, upućuje i na viši stepen zdravstvene kulture. Znanje o zubima i brigu o njima treba redovno primjenjivati, jer znati je dobro, činiti još bolje. Možemo reći da je svako od nas odgovoran za zdravlje svojih zuba, a roditelji, najvećim dijelom su odgovorni i za zdravlje zuba svoje djece.

1 KOMENTAR

Comments are closed.

- Advertisment -

POPULARNO

- Advertisment -