Kako usporiti taloženje plaka i zubnog kamenca?

Zubni kamenac dugo može proći neprimijećen, a uzročnik je brojnih ozbiljnih stomatoloških tegoba. Jednom kada se pojavi može se skinuti samo u stomatološkoj ordinaciji koristeći specijalizovane alate i metode.

Nastaje mineralizacijom plaka, a može se pojaviti i kod osoba s besprijekornom oralnom higijenom. Zubni kamenac je tvrda naslaga žućkaste boje koja nastaje mineralizacijom plaka – mekanog filma koji prianja uz zub sastavljenog od ostataka hrane i bakterija. Bakterije koje se ulove na ostatke hrane oko zuba izlučuju kiseline, što naš organizam nastoji neutralizovati taloženjem minerala iz sline čime se plak postepeno kalcificira, odnosno pretvara u kamenac.

Kamenac se može taložiti na zubu, ali i ispod površine desni što pogoduje razvoju bakterija koje su zaslužne za razvoj parodontne bolesti. Iako kamenac sam po sebi ne uzrokuje bolesti, bakterijama olakšava prodor i potrebno ga je prevenirati i ukloniti.

Šta pogoduje nastanku zubnog kamenca?
Zubni kamenac će se lakše taložiti na zubima osoba koje ih ne peru često. Oralna higijena jedan je najvažnijih faktora prevencije taloženja kamenca, ali ne i jedini. Količina nataloženog plaka zavisi i o sastavu sline pacijenta – neke osobe imaju više minerala u slini koji kalcificira nataloženi plak, odnosno utiče na otvrđivanje kamenca. Osim sline, i položaj zuba igra veliku ulogu u taloženju kamenca.

Osobe koje imaju gusto zbijene zube između kojih ne mogu doprijeti vlakna četkice za zube, a niti zubni konac, postat će odlično stanište plaka, a kasnije i kamenca. Naravno, postoje i osobe koje su genetski sklonije parodontnim teškoćama, pa tako i kamencu. Pravilno postavljanje protetskih radova i ispuna takođe može uticati na slabije ili jače taloženje kamenca. Nepravilno postavljeni protetski radovi mogu omogućiti kamencu prodiranje ispod linije desni što je pogodno za razvoj parodontnih bolesti.

Kamenac može uzrokovati brojne probleme
Plak i zubni kamenac sami po sebi nisu štetni, ali njihovo ignorisanje može dovesti do različitih stomatoloških problema, a najpoznatiji među njima su karijes i parodontne bolesti. Kamenac je dom brojnih bakterija koje probavljajući ostatke hrane proizvode kiselinu.

Ta kiselina nagriza površinu gleđi i omogućava dalje prodiranje bakterija koje su zaslužne za razvoj karijesa. Povećanje volumena kamenca vrši pritisak na gingivu (zubno meso) i čini ga osjetljivim što je prvi korak parodontalnih bolesti. Zubno meso se postupno odvaja od zuba, te nastaju praznine, odnosno parodontalni džepovi koji postaju staništa za bakterije i ostatke hrane što produbljuje tok gingivitisa (upale desni) i može dovesti čak do ispadanja zuba.

Karijes i parodontitis su ozbiljne posljedice taloženja zubnog kamenca, ali postoji jedna koju pacijenti prepoznaju ranije, a to je neugodan zadah. One iste bakterije koje proizvode kiseline i utiru put karijesu proizvode i poprilično intenzivne mirise te je poželjno redovno skidati plak kako se on ne bi stigao mineralizirati.

Kako usporiti taloženje zubnog kamenca
Zubni kamenac se može skinuti ultrazvučnim instrumentima i pjeskarenjem samo u stomatološkoj ordinaciji i to uz korišćenje specijaliziranih metoda i profesionalne opreme. Kamenac se nipošto ne bi trebao skidati kod kuće mehaničkim struganjem jer postoji veliki rizik od oštećivanja desni i gleđi što može dovesti do drugih ozbiljnih problema. Skidanje kamenca ipak treba prepustiti profesionalcima, a pacijenti se mogu posvetiti prevenciji.

Jedini način rješavanja kamenca kod kuće je onemogućavanje njegove kalcifikacije, odnosno potrebno je usporiti pretvaranje plaka u kamenac. To je moguće ostvariti redovnom, pravilnom i temeljnom oralnom higijenom. Redovno četkanje minimalno dva puta dnevno po dva minute skinuće površinski sloj plaka. Potrebno je koristi četkicu s mekanim vlaknima i fokusirati se na sva teško dostupna mjesta jer su ona najpogodnija na nastanak plaka i kamenca.

Električne i sonične četkice u prednosti su pred klasičnim četkicama jer temeljitije čiste naslage plaka, ali čak i uz njih je potrebno koristiti zubni konac ili tuš za zube. Još jedan saveznik u borbi protiv plaka su paste za zube s fluorom koji obnavlja gleđ, a neke paste sadrže i sastojke koji se bore protiv bakterija u plaku. Osim paste, bakterije u plaku eliminišu i vodice za usta te se preporučuje njihova redovna upotreba. Slatka, ljepljiva i uopšteno ugljikohidratna hrana gozba su za bakterije u zubima pa njeno ograničavanje takođe može pomoći u usporavanju stvaranja plaka i taloženja kamenca.

Protiv plaka pomoći će i obična voda – već nekoliko gutljaja nakon obroka ispraće zaostale komadiće hrane što znači manje hrane za bakterije. Sve ova radnje usporiće taloženje kamenca, ali ipak nisu garancija da se on neće pojaviti. Ako posjetite svog stomatologa barem dva puta godišnje, on će na vrijeme primijetiti kamenac i reagovati u skladu sa njim.