Već je poznato da prilikom stresnih situacija možete da dobijete glavobolju, bolove u stomaku, ali i osećaj “da ćete pući”. Međutim, ova pojava može negativno da utiče i na vaše zube, odnosno cijelu usnu šupljinu i indirektno na cijelo tijelo. Potencijalni loši efekti stresa i anksioznosti na oralno zdravlje obuhvataju: sindrom suvih usta, ali i pojavu afti, škrgutanje zuba, lošu oralnu higijenu i nezdrave navike u ishrani, parodontopatiju ili pogoršavanje postojećih problema sa desnima.
Bol u usnoj šupljini
Afte, mali čirevi bele ili sivkaste boje oivičeni izrazito crvenom nijansom pojavljuju se u usnoj duplji, nekad i u većem broju. Iako eksperti ne mogu da se slože oko njihovog uzroka, uglavnom su posljedica oslabljenosti imunog sistema ili prisustva bakterija i virusa. Pretpostavlja se i da stres u velikoj mjeri utiče na njihovu pojavu, kao i alergije. One nisu zarazne i nestaju u roku od desetak dana. Kako biste olakšali iritaciju, pokušajte da primijenite neki od lokalnih anestetika. Nemojte jesti začinjenu i vrelu hranu, niti namirnice koje su visoko kisele, poput paradajza i citrusa. Herpes oko usana koji uzrokuje virus herpes simplex jesu zarazne. One su mjehurići ispunjeni tečnošću, a za njihovu pojavu ponekad je odgovoran i stres. Kao i afte, herpes se se liječi sam od sebe i to za obično nešto više od nedelju dana. Ukoliko želite, možete se posavjetovati sa ljekarom o upotrebi nekog lijeka koji će spriječiti napredovanje herpesa, ali to morate učiniti prije nego što se plik u potpunosti razvije.
Škrgutanje zubima
Stres može izazvati pojavu škrgutanja zuba, tokom dana ili noći, uglavnom nesvjesno. Ova pojava poznata je i kao bruksizam. Ako već škrgućete, stres može pogoršati tu naviku, a na posljetku izazvati probleme sa viličnim zglobovima. Posjetite ljekara i objasnite mu svoj problem. Stomatolog može da vam preporuči neku vrstu štitnika koji možete nositi noću dok spavate kako biste što manje škrgutali.
Loša oralna higijena
Kada ste pod ekstremnim stresom, to može izazvati razne promjene u raspoloženju i uticati na vaše navike poput čišćenja zuba koncem ili pranja. Ako ne brinete o ustima, patiće i zubi i vaše zdravlje uopšte. Ako već imate neko oboljenje desni, preskakanje svakodnevne higijenske rutine može pogoršati problem. Ako su vam zubi dobrog zdravlja, propuštanje pranja i čišćenja koncem može da dovede do pojave karijesa. Uz to, dok ste pod stresom, obično ste skloni lošijim prehrambenim navikama, poput jedenja slatkiša i ispijanja gaziranih sokova. Ove navike povećavaju rizik od kvarenja zuba i mnoge druge probleme. Podsjetite se na važnost higijene i zdrave ishrane. Povećajte fizičku aktivnost što će vam pomoći da umanjite stres i osećate se punim energije. Takođe, ojačaće vaš imunitet, što će značajno uticati na vaše opšte zdravlje.
Bolesti desni
Stres može uzrokovati zubni kamenac, čak i kada ste kratkotrajno izloženi stresu. Dugoročna napetost može izazvati krvarenje desni, odnosno gingivitis, koji može napredovati u ozbiljno oboljenje. Stres vodi do depresije, a depresivni ljudi prema naučnim istraživanjima imaju dva puta veći rizik od nepovoljnog ishoda liječenja desni, za razliku od ljudi koji nemaju psihičkih problema. Ne možete uticati na to da depresija ili stres nestanu. Međutim, stručnjaci tvrde da možete naučiti strategije koje će vam pomoći u borbi protiv ove pojave i na posljetku do boljeg oralnog i ukupnog zdravlja. Zapamtite – izbalansirana ishrana, redovna posjeta stomatologu i dobra oralna higijena (pranje zuba i čišćenje koncem dva puta dnevno) mogu spriječiti pojavu parodontopatije. (www.apostoloskidental.rs)
