Pokvareni zubi i paradontoza zuba nisu za zanemarivanje. To su prava mala žarišta kojih obično kreću puno veći zdravstveni problemi. Zanemarivanje oralne higijene, kao što je pranje zuba ujutro i uveče, neredovna upotreba zubnog konca ili vodice za ispiranje usta, neće uzrokovati samo neprijatan zadah, već nas može vremenom dovesti u nezgodnu situaciju, pa čak i uzrokovati kardiovaskularne tegobe. Sa druge strane, svakodnevna njega, pravilna ishrana i redovne stomatološke kontrole mogu spriječiti ne samo najčešće bolesti zuba (karijes, upala desni i paradontopatija…), nego posredno i vrlo ozbiljne bolesti, poput onih kardiovaskularnih, respiratornih, očnih, bubrežnih.
Kako nastaje karijes?
Zubni karijes nije bolest u pravom smislu te riječi, već proces koji se razvija duže vrijeme, a započinje usljed djelovanja naslaga na površini zuba sačinjenih od bakterija (zubni plak). Pojedine bakterije hrane se ugljenim hidratima iz namirnica, razlažu ih i stvaraju kiselinu koja djeluje na površinu zuba i slabi njegovu čvrstinu. Pljuvačka sadrži brojne odbrambene i neutrališuće faktore koji kontrolišu razvoj bakterija, ali ako su obroci česti, ova tečnost nije u stanju da neutrališe kiselu sredinu na površini zuba, a u jednom trenutku gleđ slabi i stvaraju se oštećenja i pokvareni zubi. Tu se dodatno naseljavaju bakterije i razaraju dubinu zuba, a taj proces ponekad traje i tri godine. Zato je vrlo važna redovna kontrola kod stomatologa, koji će procijeniti trenutni rizik, prepisati specifične preventivne mjere i spriječiti pojavu karijesa. Osnovni simptomi karijesa su bol i otok, koji napreduju u zavisnosti od same raširenosti karijesa. U početku osoba osjeća bol na nadražaj (slatko ili hladno), a ako se kvar zuba ne otkloni na vrijeme, infekcija se prenosi na zubnu pulpu (zubni nerv), usljed čega nastaje nepovratno, bolno zapaljenje. Sa pulpe se, preko korijena zuba, infekcija širi na kost i može dovesti do bolnih hroničnih procesa, pa se pokvareni zubi u najvećem broju slučajeva moraju odstraniti, pa je neophodno vađenje zuba.
Posljedice pokvarenih zuba
Karijes, infekcije u usnoj duplji (ovo naročito važi za one hronične), koje nastaju usljed kvara zuba i paradontopatije, ponekad mogu postati i ozbiljna žarišta koja ugrožavaju cjelokupno zdravlje, a najviše utiču na kardiovaskularni, respiratorni, bubrežni i lokomotorni sistem, te na kožu i oči. Istraživanja su pokazala da ljudi sa lošim oralnim zdravljem, koje prate pokvareni zubi imaju skoro dva puta veće šanse da obole od infarkta miokarda od onih sa zdravom usnom dupljom, odnosno od onih koji nemaju karijes. Dokazano je i to da bakterija (Streptoccus salivarius) koja potiče iz usne duplje, oralne sredine puno doprinosi za stvaranje tromba (krvnih ugrušaka), koji su kao i zadebljale koronarne arterije, jedan od glavnih uzročnika srčanog udara. Povezanost šloga sa oboljenjima usta dokazana je u novijim naučnim radovima u kojima je proučavano postojanje arterijskog plaka kod ljudi sa paradontopatijom i velikom učestalošću karijesa. Naučnici vjeruju da upalni procesi u usnoj duplji mogu dovesti do stvaranja arterijskog plaka i tromba, a samim tim i do šloga. Reumatoidni artritis i paradontopatija su veoma slična oboljenja, ako uzmemo u obzir da su oba oboljenja inflamatorne prirode i da se ispoljavaju oštećenjem i gubitkom tkiva. Pretpostavlja se da sličnosti nisu slučajne i da mogu ukazati na moguću međusobnu povezanost ovih bolesti, to jest da postoji vjerovatnoća da paradontoza izaziva reumatoidni artritis i obrnuto. Ove bakterije u ustima, se putem krvi lako mogu prenijeti i do pluća i respiratornih organa, te tako povećati rizik od nastanka respiratornih infekcija, ili pak pogoršati hronična oboljenja pluća.
Svakodnevna higijena i dobro zdravlje usne duplje
To su preduslovi dobrog zdravlja cijelog organizma. Pokvareni zubi u trudnoći takođe nisu novost, jer se tokom drugog stanja ovo vrlo često dešava. Važno je znati da i tada možete slobodno da posjetite stomatologa, jedino treba izbjegavati snimanje zuba i vilica, a izbjegavaju se i neki ozbiljnijiji hirurški zahvati i intervencije i sve se odlaže nakon porođaja.
Šta pogoduje razvoju karijesa i bakterija u ustima
Ovim bolestima pogoduju rastvorljivi ugljeni hidrati gotovo svih vrsta, prosti šećeri kao što su braon i bijeli, laktoza iz mlijeka, med, ali i lako rastvorljivi skrob iz proizvoda koji se dobijaju od prerađenog bijelog brašna. Ne zaboravimo i na skrivene šećere, kojih ima u grickalicama, sokovima i ljekovima. Najopasnija kombinacija su lako dostupna slatka peciva sa saharozom i rastvorljivim skrobom, koji su veoma ljepljivi, pa ih pljuvačka puno teže uklanja sa površine zuba, što znači da su na taj način naši zubi vremenski duže dostupni bakterijama. Slatki pekarski proizvodi od lisnatog tijesta su nešto najopasnije za zdravlje zuba. Upravo zbog toga se čokolada smatra manje opasnom po naše zube od peciva. Tu su i nezaobilazna gazirana pića, gdje se osim šećera, javlja još jedna opasnost, a to je kiselina koja direktno razara zubnu gleđ i potpomaže dalje štetno djelovanje bakterija. Važno je reći i to da pokvareni zubi koji su pod upalom duže vrijeme, mogu čak da uzrokuju i opadanje kose na pečate. Nisu rijetki slučajevi da se nakon liječenja, vađenja zuba i drugih intervencija od strane stomatologa i kosa ponovo regeneriše i izraste.
Hrana za zdrave zube
Pored ovih loših, ipak, postoje i korisne namirnice koje oporavljaju našu zubnu gleđ, a u tu grupu ubrajamo mlijeko i mliječne proizvode, koji djeluju pozitivno i to na više načina. Bogati su fosfatima i kalcijumom, koji su neophodni za opravak gleđnih kristala, sadrže kazein – bjelančevinu koja obezbjeđuje da se kalcijumovi i fosfatni joni duže zadržavju na površini samog zuba i tako podstiču njihovu remineralizaciju (oporavljaju zubnu gleđ) i neutrališu kiselost koja se javlja kao posljedica unošenja mnogobrojnih ugljenih hidrata u organizam. Mliječni proizvodi, naročito sir, stimulišu bolje lučenje pljuvačke, dok probiotički jogurt utiče na promjenu sastava samih bakterija na površini zuba. Za zube su korisni kikiriki, badem i drugi orašasti plodovi (bogati su fosfatima i kalcijumom), suvo grožđe, brusnice, sirovo povrće i voće, kao i svježe iscijeđeni sokovi. Ovi „vitamini za zube“ su najbolja prevencija za dobro zdravlje, još kad se pridržavate savjeta stomatologa, odlazite redovno na preglede, čistite zube koncem i četkicom, smanjujete rizike i od puno ozbiljnijih oboljenja. Pokvareni zubi ne donose nikako dobro i svakako je potrebno voditi računa o oralnom zdravlju.
Šta je paradontopatija i kako se liječi?
Paradontopatija je oboljenje potpornog aparata zuba, a poslije zubnog karijesa – najrasprostranjenija je bolest vilica. Čak 90 odsto stanovništva ima neki oblik paradontopatije, a patološki proces vodi ka postepenom, ali progresivnom oboljenju i konačnom gubitku jednog ili više zuba. U ranoj fazi oboljenja desni mogu biti izrazito crvene, mekane i blago natekle, te krvariti na nadražaj. Kasnije nastupa povlačenje desni, propadanja zubne kosti, klaćenja zuba i na kraju njihovog gubitka. Paradontopatija obično nije bolna dok ne nastanu komplikacije. Većem riziku, osim osoba koje ne održavaju oralnu higijenu, izloženi su pušači, a važna je i genetska predispozicija za ovo oboljenje. Karijes se danas lako eliminiše ako ga primijetimo na vrijeme i javimo se odmah stomatologu. Dok je paradontoza, ipak, nešto zahtijevnija i potrebno je pratiti i biti dosljedan u terapiji i ishrani.
