Zubi čovjeku rastu dva puta tokom života. Prvi zubi su mliječni, a drugi su stalni zubi. Mliječnih zuba ima 20, po 10 u svakoj vilici. Oni počinju da se stvaraju oko tridesete sedmice prije samog rođenja. Kod većine djece najprije izrastaju donji sjekutići. Oni obično rastu kad beba ima šest mjeseci. Između šestog i 13. mjeseca pojavljuju se i ostali mliječni zubi. Mliječnih zuba, kako je već navedeno, ima po 10 u obje vilice – po četiri sjekutića, dva očnjaka i četiri kutnjaka.
Nakon navršene šeste godine života mliječni zubi ispadaju i zamjenjuju se stalnim zubima. Od 32 stalna zuba, njih 28 obično izbija između šeste i 14. godine. Ostala četiri zuba, treći kutnjaci i umnjaci, izbijaju između 17. i 21. godine života. Stalnih zuba u svakoj vilici ima ukupno 16 i to: po četiri sjekutića, dva očnjaka, četiri pretkutnjaka i šest kutnjaka. Stalni kutnjaci ne zamjenjuju nijedan od mliječnih zuba. Kako vilice rastu i izdužuju se, oni rastu iz prvih ili mliječnih zuba. Najprije izbijaju stalni kutnjaci. To su najveći i najvažniji zubi. Njihov položaj u vilici utiče na oblik donjeg dijela i položaj ostalih zuba. Oni niču odmah iza mliječnih kutnjaka i često se pogrešno smatra da su mliječni.
Građa zuba
Zubi se sastoje iz dva dijela: korijena, koji je usađen u vilicu i krune, koja je vidljiva u ustima. Zubi se pretežno sastoje od mineralnih soli, od kojih je najviše kalcijuma i fosfata. Gleđ je čvrsta i sjajna stvar kojom je prekrivena kruna, cement je sličan kosti i prekriva korijen, a dentin je nalik slonovači i čini osnovni dio, odnosno tijelo zuba. Zubna pulpa se nalazi unutar zuba, u šupljini koja se naziva zubna duplja. Zubna pulpa se sastoji od tkiva koje sadrzi živce i krvne sudove. Oni ulaze u zub kroz otvor na vrhu ili u blizini vrha korijena. Zubi su različite veličine i oblika i kao što je nabrojano ima četiri vrste zuba, od kojih svaka od njih ima različitu funkciju. Sjekutići, na sredini vilice, sjeku ili otkidaju hranu. Očnjaci, koji se nalaze do sjekutića sa obje strane vilice, komadaju hranu. Oni imaju duge, masivne korijene i oštre, šiljate krune. Pretkutnjaci, koji su odmah iza očnjaka, imaju dvije kvrzice i jedan ili dva korijena. Oni komadaju i gnječe hranu. Kutnjaci, koji su pozadi, imaju više kvržica i dva ili tri korijena. Oni mrve hranu.
Zašto se zubi kvare
Čovjek mijenja zube samo jednom u životu i zato ih je važno održavati i čuvati od obolijevanja. Zubi obično počinju da se kvare na gleđi: tu se najprije pojavi neki kvar. To mož e biti rupica, ali budući da u ustima uvijek ima bakterija, one ubrzo prodiru kroz ovaj otvor na površini i nastanjuju se u gleđi. One ne mogu jesti gleđ, ali se mogu hraniti dentinom, koji je mekši i limfom koja se nalazi u kanalima dentina. Bakterije uskoro nagrizaju zidove kanala i ispod gleđi se javlja šupljina. Kvar može ostati neopažen neko vrijeme, ali kada se uslijed rada bakterija zid zuba stanji, onda ga opažamo vrlo brzo i tada toplota i hladnoća brže dopiru do šupljine pulpe. Pulpa zauzima šupljinu u srednjem dijelu zuba i sadrži zivce. Kad je neki zub osjetljiv na toplo ili hladno to znači da se kvari. Kad bakterije prodru kroz kanale dentina u šupljinu pulpe, one nalaze izvanrednu podlogu za prehranu i razmnožavanje i tada dobijamo zubobolju. Kvarenje zuba se nastavlja, mreža sudova koji opskrbljuju zub hranom propada, a zub, pošto ne dobija hranu, postaje mrtva šupljina.
Bolesti zuba
Jedna od najčešćih bolesti zuba je karijes. Karijes započnje razgradnjom ugljenih hidrata u zubnom plaku, a pod dejstvom bakterija koje su uvijek prisutne, a tako stvorene kiseline rastvaraju zubnu gleđ koja pokriva dentin zuba. Kada je gleđ oštećena dalje raspadanje se odvija veoma brzo, ali se ono može zaštititi fluorisanjem. Zubni karijes se tretira plombiranjem ili vađenjem zuba, stavljanjem krunica, mostova ili proteza. Pored karijesa, upala desni je, takođe, česta bolest. Zdrave desni su svijetlo ružičaste boje, imaju izgled kao kora narandže. Desni često podliježu upalama, zacrvene se i bivaju osjetljive na dodir. Ako se upala ne liječi, ona onda napreduje i zahvata dublja tkiva uzrokujući komplikacije. Gingivitis je početak paradontne bolesti, a ukoliko se ne liječi zahvata dublja tkiva i nastaje bolest paradontitis. Tada akutni oblik bolesti prelazi u hronični.
