fbpx
NaslovnaIntervjuKada strah nadjača bol: stomatologija i psihologija se moraju udružiti

Kada strah nadjača bol: stomatologija i psihologija se moraju udružiti

Sigurna sam da ne postoji stomatolog koji ne bi volio da se svi njegovi pacijenti osjećaju smireno i opušteno u stomatološkoj stolici, da redovno dolaze na stomatološke preglede i da ne trpe bol. Sada zamislite da u 21. vijeku, u vremenu ekspanzije savremenih medicinskih rješenja, postoje osobe koje su spremne da trpe bol, radije nego da posjete ljekara.

Zvuči nezamislivo, osim ako se ne radi o posjeti stomatologu. Veliki procenat populacije strahuje od posjete stomatologu, bilo da se radi o djeci ili o odraslim osobama. Zašto je strah nekada jači od bola? Intenzitet dentalnog straha varira od pacijenta do pacijenta. Na jednom kraju kontinuuma su pacijenti koji ne osjećaju anksioznost, a na drugom su pacijenti koji pate od ozbiljne dentalne fobije koja ih čak može spriječiti da potraže ljekarsku pomoć.

Dragana Đokić (Foto: privatna arhiva)
- Advertisement -

Kada govorimo o strahu od stomatologa, važno je razlikovati dentalnu anksioznost, dentalni strah i dentalnu fobiju. Iako im je zajednička strepnja i zabrinutost, razlikuju se po intenzitetu i načinu na koji se manifestuju. Dentalna anksioznost je najslabijeg intenziteta. Kada kažemo da je neko anksiozan u vezi s posjetom stomatologu, obično mislimo na osobu koja se plaši nepoznatog. U ovom kontekstu, strahuje od mogućeg bola ili negativnog stomatološkog iskustva. Obično se dovodi u vezu s prvim posjetama stomatologu i nepoznatim intervencijama.

Za pacijenta, stomatološka ordinacija ne predstavlja poznato okruženje u kojem često boravi. Kada se prvi put susreće sa nekom intervencijom ili sa instrumentom koji pacijentu nije poznat, anksioznost će biti intenzivnija. Znojenje, nelagoda i strepnja se mogu umanjiti razgovorom stomatologa sa pacijentom. Kada je pacijent upućen u kompletnu proceduru, upoznat sa instrumentima i ishodom, intenzitet anksioznosti će biti manji. Iako svaki put iščekuju da će se desiti nešto neočekivano što će proizvesti iznenadnu bol, ove osobe nastavljaju da posjećuju stomatologe.

Dentalni strah se obično javlja kao reakcija na poznato, već doživljeno negativno iskustvo. Uzroci mogu biti direktno u vezi sa stomatologijom, kao što su neadekvatno liječenje zuba, bolne intervencije ili loš tretman stomatologa, ali i bilo koje drugo negativno medicinsko iskustvo. U tom slučaju okidači mogu biti bijeli mantil, špric i igla, miris antiseptika, bolničko okruženje i sl.

Foto: lumidentstudio.rs

Trauma prouzrokovana stomatološkim tretmanom čak i ne mora biti stvarna, ali dovoljno je da ju je pacijent doživio kao traumatsku. U ovom slučaju, posjeta stomatologu se odlaže sve dok bol ne postane nepodnošljiva, čime se produbljuje postojeća trauma. Od velikog je značaja da stomatolog bude iskren sa pacijentom i da ukloni sve moguće faktore iznenađenja, kao i da naglasi pacijentu da može zatražiti pauzu tokom intervencije.

Na dječjem uzrastu, strah i anksioznost predstavljaju glavnu prepreku za adekvatno izvođenje kako samog pregleda, tako i stomatoloških intervencija. Ukoliko se ne radi na prevenciji ili otklanjanju straha, strah i anksioznost mogu prerasti u dentalnu fobiju. Djecu od najranijeg uzrasta treba učiti kako da brinu o svom oralnom zdravlju, kao i da je posjeta stomatologu jedno pozitivno iskustvo.

Ako zastrašujete djecu stomatologom i prijetite posjetama stomatološkoj ordinaciji, sasvim je sigurno da će se početni strah pretvoriti u dentalnu fobiju. Dentalna fobija se ispoljava kao konstantni i pretjerani strah od svega što ima veze sa stomatologijom i usmjerena je prema izbjegavajućem ponašanju. Osobe koje pate od dentalne fobije u stanju su da trpe intenzivne bolove, upale i oštećenja, kako bi izbjegle posjetu stomatologu.

Dragana Đokić (Foto: privatna arhiva)

Dentalnu fobiju prate osjećaj mučnine, slabost, lupanje srca, panika, nekontrolisane reakcije, iznenadni plač i nemogućnost da se konsoliduju misli. Anticipiraju „katastrofu“ i zastrašujuća iskstva za koja vjeruju da neće biti u stanju da ih podnesu. Osim što su u stanju trpjeti bol, često će umanjivati tegobe i izbjegavaće da drugima govore o tome, a svaki dobronamjerni savjet da bi bilo dobro da se jave stomatologu, shvatiće kao prijetnju. Dentalne fobije predstavljaju ozbiljna stanja koja mogu ugroziti ne samo oralno zdravlje, nego dovesti i do narušavanja cjelokupne homeostaze organizma.

Osim straha, neki od razloga za izbjegavanje posjete stomatologu mogu biti nedostatak novca, osjećaj srama zbog loše oralne higijene ili zanemarivanje i nezainteresovanost za svoje oralno zdravlje. Ipak, na listi najčešćih razloga za izbjegavanje stomatologa, prvo mjesto zauzima strah. Koliko god da je medicina napredovala i psihologija umiješala prste, pred stomatolozima i psiholozima je dug put i naporad rad sa svojim pacijentima i klijentima. Razumijevanje, empatija i strpljenje su ključne i nezamjenjive vještine u pristupu osobama koje imaju razvijen neki oblik straha od stomatologa i stomatoloških intervencija.

Autorka je psiholog

- Advertisment -

POPULARNO

- Advertisment -