Oralno zdravlje je kritična komponenta za sveukupno zdravlje svih starosnih grupa, ali prema riječima stomatoloških i medicinskih stručnjaka iz „UConn Healtha“, budnost je posebno kritična za starije osobe. U članku nedavno objavljenom u časopisu Američkog udruženja za gerijatriju, autori navode potencijalne komplikacije koje mogu nastati usljed loše oralne higijene starijih osoba i navode ulogu svih zdravstvenih radnika u radu na promociji dobre oralne higijene u ovoj populaciji.
-Svi zdravstveni radnici trebalo bi da rade na promociji dobre oralne higijene starijih pacijenata. Oni bi trebalo da razmotre usmeni pregled tokom godišnje posjete, posebno za one pacijente koji ne dobijaju redovnu stomatološku njegu -rekao je dr Patrik Kol, profesor porodične medicine na Medicinskom fakultetu „Uconn“ i glavni autor članka.
Podaci Nacionalnog centra za zdravstvenu statistiku pokazuju da je prevalenca karijesa kod starijih odraslih osoba dvostruko veća od mlađih odraslih. Prevalencija parodontitisa – ozbiljna infekcija desni, koja oštećuje meko tkivo i uništava kost koja podržava zube – takođe se povećava sa godinama. Čak 64% starijih odraslih ima parodontitis. Parodontitis je povezan sa raznim medicinskim stanjima, uključujući kardiovaskularne bolesti i dijabetes. Pacijenti sa zamjenskim srčanim zaliscima i protetskim zglobovima trebaju da budu posebno oprezni u pogledu higijene usta, tvrde autori. Dobro je poznato da manipulacija zubima i njihovim potpornim strukturama može rezultirati da bakterije prisutne u usnoj šupljini budu puštene u krvotok, što može dovesti do infekcije u dijelovima tijela udaljenim od usne šupljine.
-Čak i pranje zuba onima koji imaju lošu oralnu higijenu može uzrokovati da se bakterije ispuštaju u krvotok, a te bakterije mogu potencijalno da izazovu infekcije zglobova i infekcije srčanih zalizaka – kaže Kol.
Bez dobre oralne higijene, upotrebe fluora i redovne njege zuba starije odrasle osobe sklonije su oštećenju usne šupljine i proširenju infekcije u okolna tkiva. Gubitak zuba, na primjer, može uticati na sposobnost čovjeka da žvaće, što može dovesti do pothranjenosti. Hronična oralna infekcija je prepoznati faktor rizika za srčane bolesti, a takođe može dovesti do širenja infekcije na vještačke zglobove i endokardijalne implantate. Istraživači su primijetili nekoliko populacija starijih odraslih osoba koje su izložene povećanom riziku za oralne zdravstvene probleme, uključujući bolesnike sa dijabetesom, bolesnike sa demencijom i one koji su u okruženju za dugoročnu njegu. Pacijenti sa demencijom – posebno oni sa uznapredovalom demencijom – mogu zanemariti oralno zdravlje i možda nerado vide stomatologa ili zubnog higijeničara.
Mnogi stanari u staračkim domovima, takođe, ne dobijaju adekvatnu stomatološku njegu, uprkos zahtjevima da starački domovi pružaju i rutinsku i hitnu stomatološku njegu. Stručnjaci u staračkim domovima, trebalo bi da usvoje principe za procjenu rizika kako bi identifikovali pacijente sa visokim rizikom za lošu oralnu higijenu i edukovali osoblje o važnosti dobre oralne higijene i kako da je obezbijede. Stručnjaci preporučuju da sve starije odrasle osobe treba da rade četvorogodišnje čišćenje zuba, koje obavlja higijeničar i dvogodišnju procjenu oralnog zdravlja od svog stomatologa.
-Vaša usta su ogledalo vašeg tijela. Ovaj članak je odličan primjer istinske interprofesionalne saradnje koja naglašava važnost cijelog zdravstvenog tima koji dolazi zajedno da se brine o svim našim pacijentima, a posebno o našoj gerijatrijskoj populaciji – kaže dr Sri Ragavendra, koautorica članka i docent na Odeljenju za kraniofacijalne nauke na „UConn School of Dental Medicine“.
