Pred vama se nalazi posljednji članak o istoriji i budućnosti stomatološke prakse obrade zuba.
U ovom članku fokus je stavljen na najsavremenija otkrića u ovoj oblasti sa zaključkom izvedenim na osnovu dosadašnje prakse i mogućim rješenjima za savremeni pristup već i današnjim problemima sa kojima se stomatolozi susreću u praksi.
Autor: Marina Polonsky, DDS, MSc
Iako laseri generalno postoje od 1960-ih, a laseri na tvrdom tkivu su odobreni za primjenu na zubima i kostima od 1990-ih, njihov prodor u stomatološke ordinacije ostaje samo oko pet odsto.
Uvod u ovu tehnologiju nije uključen u nastavni plan i program stomatoloških škola, ona uključuje značajna finansijska ulaganja i krivulju učenja koja mnoge stomatologe ostavlja frustriranim.
Sa sve većim brojem stomatoloških ordinacija u velikim urbanim centrima, zajedno sa smanjenjem prevalencije propadanja zuba, zahvaljujući fluorizaciji komunalnog vodosnabdijevanja, iskustvo pacijenta postaje pokretačka snaga u evoluciji stomatološke tehnologije.
Eliminisanje okidača anksioznosti, kao što je pravilo „4S“ (prizor, zvuk, osjećaj i miris)*, sada je važan faktor. Prizor se odnosi na pogled na bušilice i špriceve za lokalni anestetik, zvuk na bučno brušenje, senzacija se oodnosi na osjećaj vibracija turbine, posebno one sa malom brzinom.
Miris je jedina senzacija koju smo uspjeli gotovo da eliminišemo pomoću moćnih usisnih sistema i vodenog sistema hlađenja za kontrolu pregrijavanja.
Na kraju, i možda najznačajnija promjena u smjeru olakšanje iskustva pacijenta, dogodila se uvođenjem laserske tehnologije u 1990-ima.
Dentalni laserski sistemi tvrdog tkiva, poput Er:YAG 2940nm i Er,Cr:YSGG 2780nm, mogu ukloniti tvrda tkiva, poput gleđi i dentina, sa minimalnim termičkim neželjenim efektima sličnim brzim turbinama sa vodenim raspršivačem.
Pokazalo se da laseri proizvode 400 puta manje vibracija od bušilica i postižu poboljšano iskustvo pacijenta, što dokazuju i brojne pedijatrijske studije.
Uklanjanje tvrdog zubnog tkiva postiže se postupkom termo-mehaničkog odstranjivanja uz pomoć foton-indukovanog procesa sa vodenim hlađenjem.
Rezultat je mikroeksplozivna sila fotona na kapljicama vode odgovorna za mehanizam uklanjanja tvrdih zubnih tkiva. U posljednjih 10 godina objavljene su brojne studije koje pokazuju smanjenu percepciju bola i poboljšano prihvatanje laserskih sistema za obradu kaviteta od strane pacijenta, sa impulsnim laserskim sistemima Er:YAG 20,21 i Er,Cr:YSGG.
Nedavna kanadska klinička studija koja je obuhvatila 400 obrađenih kaviteta kod više od 300 pacijenata pokazala je ukupno 85 odsto bezbolnog iskustva tokom laserske pripreme šupljine korišćenjem Er,Cr:YSGG laserskog sistema (I-Plus, Biolase, Irvine, Ca, USA).
Najnoviji dodatak laseru za tvrdo tkivo je novi CO2 laser Solea 9300nm kompanije Convergent. Obećava poboljšanu brzinu odstranjivanja tvrdih zubnih tkiva sa istim minimalno invazivnim i atraumatskim iskustvom kao i erbijumski laseri, međutim, potrebne su dalje studije in vitro i in vivo da bi se potkrijepile tvrdnje proizvođača.
Takođe su dostupni i neki izveštaji o kliničkim slučajevima koji pokazuju obećavajuću budućnost i za ovaj laserski sistem.
Zaključak
Savremena stomatologija doživjela je prvu veliku revoluciju 1950-ih, uvođenjem Borden Airotor bušilice, i tokom narednih 40 godina činilo se da je evolucija ove tehnologije usmjerena na povećanje brzine, kontrolu temperature pomoću vodenih raspršivača, poboljšanu vidljivost pomoću svjetlovodne svjetlosti i smanjenje potrebe za podmazivanjem i održavanjem.
Drugim riječima, poboljšanja u industriji uglavnom su bila usmjerena na poboljšanje stomatološkog iskustva. Danas, s obzirom da pacijenti imaju lak pristup informacijama putem interneta i društvenih medija, ova nova generacija dobro obaviještenih stomatoloških pacijenata preusmerila je fokus industrije na poboljšanje svog iskustva.
Oni uče ono što je na raspolaganju, možda na drugim klinikama ili kontinentima, i traže to.
Ova rastuća potražnja da stomatolozi ponude minimalno invazivne pristupe imala je dubok uticaj na industriju, a zauzvrat i na alate kojima ona raspolaže.
Nismo spremni da se oprostimo od bušilica, ali druge tehnologije se razvijaju kako bi smanjile naše oslanjanje na nju, a naročito laseri.
Ono što treba da radimo kao stomatolozi je da imamo otvoren um i kritički ispitamo koja dalja ulaganja vremena, opreme i novca treba ugraditi u našu praksu koja bi najviše koristila našim pacijentima.
*4S je odnosi na engleske riječi sight, sound, sensation i smell (prim.prev.)
Izvor: Oral Health Group
